Dan nakon poplave Selsku ulicu preplavili su radovi. Voda se povukla, ali posljedice su tu. ''Mulja je ostalo, odnijeli su dva kubika šljunka i mulja iz dvorišta'', kazao je Zlatko Milec.
Cijevi su iz doba Marije Terezije i Franje Josipa, pa nije čudno da se ovo događa. ''To je sve katastrofalno. Oni samo krpaju'', upozorava Milec.
Danas ujutro je ponovo pukla vodovodna cijev, ovaj puta na križanju Selske i Baštijanove ulice na Trešnjevci. Ovo je drugo puknuće vodovodne cijevi u istom kvartu u tri dana. Sve službe su na terenu.
Čak 50 posto vode koja teče zagrebačkim cijevima izgubi se u nepovrat. Unatoč velikim planovima i slavodobitnim pločicama, Zagreb i dalje pliva u problemima.
Ulaganjima unatoč, a njih ne nedostaje prema tvrdnjama Marina Galijota, direktora zagrebačke Vodoopskrbe i odvodnje (ViO): ''Gotovo četiri milijarde kuna u zadnjih 20 godina s trendom od gotovo 300 milijuna kuna od kada sam ja tu''.
No, kako se onda ovo događa, pitanje je, a na njega direktor odvraća: ''Kako Grad raste, jedan dio investicija ide za novu mrežu. Za dva posto bi se trebalo rekonstruirati godišnje, što vode, što odvodnje po tom standardu europskom''.
Daleko od europskog standarda, ali i od 21. stoljeća su pojedini zagrebački kvartovi.
''Nemamo priključka za vodu, nemamo niti kanalizacije. Struja nam je tako da malo vjetar puše i nestane struje'', opisuje Jozo iz podsusedskog Gornjeg Jareka.
A za sve uredno plaćaju račune, ali i najveći prirez u državi.
This browser does not support the video element.
''Ovo što nam se događa posljedica je razvoja i načina gradnje grada kroz posljednjih 20-ak godina, a kojega obilježava izgradnja novih velikih zgrada između manjih postojećih kuća koja nije pratila infrastrukturu, a ona je prilagođena malim kućama, ulice su male, vodovodi su mali, odvodnja je mala, nedostatna, a nove su kuće, puno veći broj korisnika, oni imaju puno veće zahtjeve. Infrastruktura nije podignuta na potreban nivo da zadovolji puno veće potrebe većeg broja stanovništva ne samo u središnjem dijelu grada, nego i na periferiji'', upozorio je za Dnevnik Nove TV Krunoslav Šmit, profesor na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u razgovoru s reporterkom Nove TV Mateom Ćorić.
''Planeri i urbanisti koji razmišljaju o razvoju grada priželjkuju da se razmišlja sustavno, dugoročno, da postoji ideja i vizija koje dijelove grada i na koji način obnavljati kako bi grad u cjelini bio bolji za građane, a ne samo pojedinačne investitore koji grad na neki način iskorištavaju, a ne ulažu u njegovu obnovu'', istaknuo je Šmit.
Obnova nakon potresa je velika prilika, naglasio je i zaključio: ''Ona će biti konstruktivna, ali to neće biti dovoljno. Ako želimo obnoviti grad, morat ćemo puno više obnavljati, puno više od pojedinačnih zgrada i njihove konstrukcije te razmišljati o gradskim kvartovima i ulicama te ambijentu u kojem se živi.''
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr