Kroz tri dana predavanja, panela i radionica u neformalnom festivalskom formatu od 21. do 23. travnja u Rijeci udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter koja organizira Festival menstruacije u Hrvatskoj želi otvoriti razgovor o menstruaciji te započeti rad na njenoj destigmatizaciji i detabuizaciji.
Festival se nastavlja na prvo hrvatsko istraživanje PaRitera o menstrualnom siromaštvu iz 2020. godine, koje je između ostalog dovelo i do smanjenja poreza na menstrualne potrepštine.
''Rezultati istraživanja bili su poražavajući u smislu da su pokazali kako si mnoge žene ne mogu priuštiti menstrualne potrepštine, niti ih mijenjati koliko je potrebno da bi održavale higijenu zbog uvjeta u kojima rade i žive. Pokazalo se s aspekta srama i stigmatizacije da tu i dalje postoje veliki problemi, da se o menstruaciji ne razgovara i da je se stidimo i kao društvo i pojedinačno. Sve je to bio početak priče i ideje da želimo dovesti menstruaciju u javni prostor i Festival je dio naših težnji da se više razgovara o menstruaciji i menstrualnom siromaštvu'', kazala je za DNEVNIK.hr Petra Čargonja iz PaRitera.
Važno je graditi zdrav odnos prema tijelu
Objasnila je da je prvo izdanje Festivala je posvećeno prvoj menstruaciji – menarhi: ''Stavljen je naglasak na djevojčice i njihove roditelje s obzirom na to koliko je važno od početka razgovarati i graditi zdrav odnos prema tijelu bez srama.''
Važno je sa znanjem i razumijevanjem pratiti njegove promjene jer je to osnova za zdrav psihofizički razvoj, podsjećaju u PaRiteru, a Čargonja napominje da su organizirali brojne sadržaje za sve uzraste.
U svrhu javnog razgovora o menstruaciji i kako bi se pridonijelo njenoj detabuizaciji tijekom tri dana temi će se posvetiti kroz predstavljanje društvenog utjecaja navedenog istraživanja, geštalt psihološku radionicu o emocionalnim procesima tijekom menstrualnog ciklusa, predavanje za roditelje čije djevojčice počinju menstruirati, ali i radionicu detabuizacije za same djevojčice.
Bit će tu i radionica izrade fanzina na temu objektivizacije ženskog tijela, okrugli stol i predavanje o menstrualnom diskursu, filmski program, kreativne radionice za najmlađe, razgovori o ženskoj seksualnosti, glazbeno-klupski program i drugi programi.
Glavne lokacije festivala su Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Korzo, Klub Manual, Galerija SKC, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Dječja kuća te prostori PaRitera, a ulaz na sve programe je slobodan osim u Klub Manual u kojem će se održati parti.
Nema razloga za sram, niti za nepoznavanje ženske anatomije
Zašto se uopće sramimo menstruacije, kompleksno je pitanje jer su uzroci kompleksni.
Čargonja, naime, podsjeća: ''Menstruacija se od davnih dana povezuje sa ženskim grijehom, ona je kao neka ženska kletva, kazna jer je žena zagrizla jabuku u raju. Povezuje se s nečim nečistim, prljavim, ženu se u vrijeme menstruacije smatra onečišćenom. Sve su to neki mitovi i strahovi patrijarhalnog društva koji se reproduciraju generacijama. Mislim da je u 21. stoljeću došlo vrijeme da ih se počne razbijati i da pričamo o tome što je biološka datost za više od polovine čovječanstva.''
Razbijanje tabua: Klitopismenost
Vrijeme je da govorimo i o klitorisu premda oni kojima smeta razgovor o nečemu prirodnom kao što je menstruacija kad čuju klitoris vjerojatno pobjegnu glavom bez obzira, ako uopće znaju o čemu je riječ, komentiramo, a Čargonja uz smijeh dodaje da će upravo o važnosti i povijesti klitorisa te njegovu brisanju iz udžbenika anatomije i opće svijesti biti riječi na jednom od predavanja.
Uz klitoris se veže užitak, kaže: ''Meni je zaista teško razumjeti kome bi i zašto on smetao i zašto ne bismo govorili o njemu. Mi želimo govoriti o tome.''
Predavanje će održati aktivistkinja i producentica Karla Horvat Crnogaj, a moći će se čuti kako je povijest bavljenja klitorisom obilježena cenzurom i dezinformacijama pa je tek početkom ovog stoljeća postignut napredak u priznavanju cjelokupne anatomije klitorisa što znači da klitoralno opismenjavanje tek posljednjih desetljeća ulazi u medije i mainstream.
''Horvat Crnogaj je baš za ovaj događaj dodatno istražila i vezu između ženskog užitka i menstrualnog ciklusa i saznat ćemo neke nove zanimljive stvari'', kazala je Čargonja.
Festival počinje predstavljanjem i razgovorom o odjecima PaRiterova istraživanja o menstrualnom siromaštvu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a govorit će se o stanju po pitanju smanjenja menstrualnog siromaštva u Hrvatskoj dvije godine nakon PaRiterova istraživanja.
Predstavit će društveni utjecaj istraživanja, promjene koje su nastale udruženim angažmanom brojnih dionika na različitim razinama te vizija daljnjeg djelovanja za dokidanje menstrualnog siromaštva i menstrualne stigme.
Što bi Hrvatska mogla naučiti od Španjolske?
''Naše istraživanje je dovelo pitanje menstrualnog siromaštva dođe u javnu sferu, pokrenulo je niz pozitivnih promjena. Škole i obrazovne ustanove počele su prepoznavati problem i uvoditi besplatne menstrualne potrepštine, aktivirale su se i neke županije, uslijedili su proizvođači menstrualnih potrepština. To pitanje je došlo u medijski i javni prostor, došlo je na dnevni red i krajem godine je amandmanom oporbene zastupnice Sabine Glasovac osiguran milijun eura za nabavu menstrualnih potrepština za škole i skloništa za žene žrtve nasilja.''
''Snižen je i PDV na menstrualne potrepštine s 25 na 13 posto, što nije naš krajnji cilj – to je pet posto ili da one budu besplatne, ali promjene se događaju i želimo ih i proslaviti. Uvijek se može i treba više, naravno, prije svega je bitna politička volja, bez nje nema ničega'', upozorila je Čargonja.
Razlika u shvaćanju ozbiljnosti i važnosti pitanja kada je riječ o menstruaciji i svemu što ona nosi vidljiva je i u pristupu koji je odabrala Španjolska, koja je nedavno usvojila zakon koji ne samo da osigurava besplatnu podjelu proizvoda za menstruaciju u javnim ustanovama poput škola, zatvora i bolnica, nego i plaćeno bolovanje ženama koje pate od bolnih menstruacija.
Za to vrijeme, upozorava Čargonja, u Hrvatskoj mnogim ženama u većini radnih mjesta nisu osigurani osnovni higijenski uvjeti poput tople vode i sapuna ili uopće wc da bi mogle promijeniti uloške i održavati higijenu. Mnogima nisu dovoljno dostupne ni ginekološke usluge u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a zbog svega su seksualna i reproduktivna prava žena i dalje na udaru.
Više o programima na: https://pariter.hr/festival-menstruacije