Premijer Andrej Plenković poručio je u petak da je parlamentarna većina stabilna te da inicijativa oporbe nema izgleda za uspjeh, rekao je kako se Vili Beroš neće vraćati u Sabor, a za pismo europske tužiteljice EK istaknuo je kako nema osnove za zabrinutost u vezi vladavine prava.
"Sigurni smo u većinu. Ova inicijativa SDP-a još je jedan unaprijed osuđeni pokušaj teško poražene stranke koja nas napada klevetama i neistinama. Veselim se raspravi u Hrvatskom saboru, gdje ćemo jasno pokazati kako izgleda Hrvatska pod njihovim vodstvom i pod našim", izjavio je premijer Plenković u Opatiji na pitanja novinara o zahtjevu SDP-a za izglasavanje nepovjerenja Vladi.
Istaknuo je da je parlamentarna većina stabilna i da inicijativa oporbe nema izgleda za uspjeh.
Dodao je kako SDP-ova podrška predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću predstavlja udaljavanje Hrvatske od zapadnih vrijednosti, optuživši oporbu za politiziranje.
Plenković se osvrnuo i na pismo europske tužiteljice Laure Kövesi Europskoj komisiji, vezano za slučaja istrage korupcijske afere u zdravstvu u kojoj je jedan od osumnjičenih sada već bivši ministar zdravstva Vili Beroš.
Premijer je istaknuo kako nema osnove za zabrinutost u vezi vladavine prava u Hrvatskoj te da sva europska izvješća potvrđuju napredak zemlje.
"Hrvatska je odgovorna članica EU koja ispunjava svoje obveze. Sukobi nadležnosti između nacionalnih tijela progona i Europskog javnog tužitelja rješavaju se prema zakonu RH koji je već nekoliko godina na snazi i usklađen je s praksom u 14 država članica EU", naglasio je Plenković.
Premijer je dodao da je slučaj u nadležnosti kaznenih tijela te da Vlada RH podržava strožu kontrolu trošenja javnih sredstava.
Zakon usklađen s europskim standardima
Istaknuo je važnost lojalne i zdravorazumske suradnje između europskih i nacionalnih tijela kaznenog progona, naglasivši kako trenutna situacija oko navodnih kaznenih djela, uključujući pokušaj davanja mita i nabavu medicinske opreme, ukazuje na potrebu bolje komunikacije i koordinacije.
"Očekivana lojalna suradnja znači normalnu komunikaciju o tome tko što radi, bez nepotrebnog prebacivanja nadležnosti ili politizacije. Ako je riječ o kaznenim djelima koja prvenstveno pogađaju nacionalni proračun, prirodno je da se time bave nacionalna tijela", izjavio je Plenković.
Premijer je izrazio nezadovoljstvo načinom na koji su informacije korupcijske afere u zdravstvu dospjele u javnost, rekavši da je trenutna "eksplozija informacija" neuobičajena i može otežati rad kaznenih tijela. Premijer Plenković je naglasio da je zakonodavni okvir u Hrvatskoj u potpunosti usklađen s europskim regulativama.
"Rješenje prema kojem glavni državni odvjetnik odlučuje o sukobu nadležnosti postoji u 14 drugih članica EU. To nije nikakva hrvatska specifičnost, nego standardna praksa", dodao je.
Napomenuo je kako pismo europske tužiteljice Laure Kövesi Europskoj komisiji ne predstavlja formalnu prijavu i smatra da će cijela situacija dodatno otvoriti raspravu o pravilima i nadležnostima EPPO-a na razini EU.
"Postavlja se pitanje je li poslovnik EPPO-a u skladu s Uredbom. To ćemo razjasniti s Europskom komisijom i drugim članicama", rekao je Plenković.
Kritizirao je oporbu zbog "politizacije kaznenog predmeta" te je pozvao na smirivanje situacije.
O Milanoviću, medijima i korupciji
Referirao se i na predizborni slogan Zorana Milanovića u kampanji, nazvao ga je plagijatom svojedobnog slogana predsjednika Franje Tuđmana.
Plenković je oštro oštro kritizirao Milanovića, rekavši kako je Tuđman bio državnik koji je utro put Hrvatske prema euroatlantskim integracijama, dok Milanović, ocijenio je, radi protiv interesa države.
"Milanović ne čestita Hrvatima Dan državnosti, baca Tuđmanovu bistu s Pantovčaka, a svojim djelovanjem Hrvatsku vuče pod ruske skute. Njegove postupke ne možemo uspoređivati s državničkim vizijama Tuđmana", rekao je Plenković.
Stabilnost Vlade i budućnost HDZ-a
Odgovarajući na pitanje o mogućem povratku Vilija Beroša u Hrvatski sabor, Plenković je rekao da se Beroš neće se vraćati.
"Beroš ima ozbiljnijih pitanja kojima se treba baviti od povratka u Sabor. A tijela kaznenog progona su neovisna i slobodna od utjecaja Vlade na njihova djelovanja. To govorim namjerno zbog cirkusa u parlamentarnoj kampanji."
Plenković je pozvao na političku odgovornost i kritizirao one koji, rekao je, umjesto borbe za interese Hrvatske, vode kampanje ispunjene klevetama i dezinformacijama.
Međunarodni kazneni sud
Plenković u petak je rekao da ne može prihvatiti izjednačavanje demokratski izabranog izraelskog vodstva s čelnikom "terorističkog" Hamasa, za kojima je Međunarodni kazneni sud (ICC) u četvrtak izdao uhidbene naloge, kao i da Hrvatska neće doći u situaciju gdje bi odlučivala hoće li ih uhititi.
Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao je naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta, kao i za vođu Hamasa Ibrahima al-Masrija, zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u sukobu u Gazi.
"Ne mogu politički prihvatiti da su u istom rangu demokratski izabrani čelnici jedne države kao što je Izrael, s kojima imamo odlične odnose, i čelnici terorističke organizacije kao što je Hamas", rekao je Plenković u Opatiji.
Potpisnice Rimskog statuta, dokumenta kojim je utemeljen ICC, obavezne su provoditi uhidbene naloge tog suda. Vlade dijela potpisnica, poput Irske, Nizozemske i Slovenije, objavile su da će poštivati te naloge, no neke zemlje poput Mađarske objavile su da ne bi uhitile izraelskog premijera.
Plenković u petak nije izravno rekao što bi Hrvatska učinila u tom slučaju, naglašavajući da je "vrlo teško da će se naći u toj situaciji".
No, "treba poštivati preuzete obaveze u smislu pravosudnog tijela" jer država u suprotnom "ne bi bila konzistentna s onim što je rekla prije".
Rimski statut stupio je na snagu 1. srpnja 2002. godine. Ratificirale su ga 123 zemlje nad čijim teritorijima sud ima nadležnost. Među njima nisu Sjedinjene Države, Kina, Rusija, Indija, Izrael, Pakistan, Saudijska Arabija, Turska i Iran.