Za srpanj jedna cijena, za kolovoz druga. 116 posto veći iznos za odvoz otpada, šokirao je Zadrane. Biserka iz Zadra mislila je da su veći računi greška, no nije greška već poskupljenje koje je još u travnju izglasalo Gradsko vijeće. Iz zadarske Čistoće kažu, cijena se nije dizala od 2018. godine, a troškovi rastu.
"U međuvremenu je došlo do raznoraznih poskupljenja, osnovnih sredstava, servisa kamiona, kao i cijene rada", kaže direktor Čistoće Ivan John Krstičević.
Zadar je, dodaje, što se cijene odvoza otpada tiče, tek na 40. mjestu u Hrvatskoj, iako je peti grad po veličini. A kad je riječ o reciklaži, tu se Zadar baš i nema čime pohvaliti. Godinama se, naime, čeka na zatvaranje odlagališta u Diklu.
Na godinu tamo dođe 35.000 tona otpada. Ni sanirati ni zatvoriti se ne može, kažu iz Grada, sve dok se Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim ne otvori. Iako ga je još prije pola godine premijer Plenković svečano obišao kamioni s otpadom ovdje još ne dolaze. Čeka se uporabna dozvola. Kažu: bit će do kraja godine.
"Na taj način bit će stvoreni svi preduvjeti za zatvaranje odlagališta Diklo i možemo započeti sa sanacijom", poručuje Robertino Dujela, pročelnik za komunalne djelatnosti Grada Zadra. U Gradu vjeruju, novac za to pronaći će u europskoj blagajni.
"To je nacionalni plan oporavka i otpornosti, program konkurentnosti i kohezije. Ili iz nacionalnih sredstava što nam je najmanje prihvatljivo", kaže Dujela.
Za sanaciju je potrebno 20-ak milijuna eura.
Otvaranjem Centra u Biljanima, mogli bi i dodatno rasti računi. Jer fiksnom dijelu, dodat će se varijabilni. Odnosno – račun će se kreirati po tome koliko se smeća baca, odnosno koliko se toga odvaja.
"Ne znam kako ćemo mi penzioneri", kaže Rosa iz Zadra.
"Pa gledajte, malo eura na račun, ali malo puno više eura i troškova za odvoz miješanog komunalnog otpada u Centar za gospodarenje otpadom", poručuje Krstičević. Inače, Centar u Biljanima Donjim tek je četvrti od 11 planiranih centara u Hrvatskoj. O njima se priča godinama, no rijetki su gradovi došli do završne faze.
I tu Hrvatska ozbiljno kaska u usporedbi s ostalim razvijenim europskim zemljama. Reciklaža je, čini se, još uvijek samo nedosanjani san.