U HDZ-u su zadovoljni turističkom sezonom i prihodima koji se ostvaruju tijekom ljeta 2021. godine, zaključeno je na zajedničkoj sjednici Predsjedništva i Nacionalnog vijeća u stranačkoj središnjici na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma.
"Zadovoljni smo da smo uspjeli kombinacijom mjera i odgovornosti naših sugrađana, cijepljenjem, zadržati brojeve novozaraženih na relativno prihvatljivim iznosima. Nadamo se da će ovih zadnjih nekoliko dana kolovoza proći u narančastom", kazao je predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković u izjavi za medije nakon sastanka.
A jedna od tema sastanka, i to posebna, kako je istaknuo čelni čovjek vladajuće stranke, bilo je i izvješće o radu Zaklade hrvatskog državnog zavjeta koji ''u zadnjih 25 godina u okviru HDZ-a i u partnerstvu sa zakladama, prije svega iz drugih država radi na obrazovanju mladih političara, ljudi koji polako preuzimaju odgovorne dužnosti''.
''Od 700 ljudi koji su prošli političku akademiju više od 100 ih je na raznim dužnostima od europske, nacionalne, županijske i gradske razine što je jako dobro. Želimo na taj način i obrazovati buduće političare i motivirati da se bave društveno odgovornim poslom, a jedan od njih je i bavljenjem politikom'', zaključio je Plenković.
O ZDS-u
Posljednjih je dana u medijima opet aktualna mogućnost zakonske zabrane simbola ustaškoga režima, koju zahtjeva oporba, no premijer je ponovio stari stav.
Što se tiče teme zabrane 'za dom spremni', ''taj je pozdrav već i sada nedopušten, to nitko ne dovodi u pitanje'', kazao je Plenković te se osvrnuo i na, kako je rekao ''poluincident'' oko uzvikivanja u Kninu.
''Sve je prijavljeno policiji, na sudovima je da donose svoje odluke, ta je tema jasna svo ovo vrijeme što se mene tiče'', poručio je.
No, pitanje je treba li zabranu zakonski riješiti, a na tu je mogućnost predsjednik HDZ-a i Vlade odvratio podsjećajući da je ''riječ o izvornoj inicijativi gospodina Ognjena Krausa, a manje drugih zastupnika''.
''Mi ćemo o tome razgovarati, ali i sada je nedopušteno'', opetovao je Plenković i dodao: ''Vidimo da ima dokoličara koji promišljaju što to kome znači. To je nedopušteno sada, sankcionira se i sudovi trebaju donositi odluke''.
O govoru mržnje na mrežama
Zakonske promjene koje se iščekuje su i one vezane uz novi Zakon za elektroničke medije, a ovih je dana posebno aktualno pitanje govora mržnje i komentara koje je dobila RTL-ova novinarka Danka Derifaj.
Plenković je poručio da osuđuje svaki govor mržnje i najavio: ''Zakon će ići uskoro u drugo čitanje. Vlada ga je usvojila na zadnjoj sjednici prije stanke. No, tu je manje mržnje prema onome što se zbiva na medijskim portalima, a puno više prema onome što se događa na društvenim mrežama".
No, kako je istaknuo, Hrvatska ne može ugasiti društvene mreže: "Nećemo ugasiti Twitter kako to čine u Afganistanu. Ako tu nema nekog globalnog riješenja malo možemo, nažalost, napraviti".
O Škorinoj ostavštini
A tu je i pitanje unutarnjim previranjima načetog Domovinskog pokreta i Miroslava Škore, aktualiziranog nakon njegova rukoljuba upućena negdašnjoj članici HDZ-a i bivšoj predsjednici Republike Kolindi Grabar-Kitarović koji se odvio na svadbi sina HDZ-ova saborskog zastupnika i bivšeg predsjedničina savjetnika Ante Deura.
"Ne znam koji su njegovi planovi. Mi smo sad imali sat i pol vremena detaljne analize je li to bio neki signal eventualne želje da se ponovno vrati u HDZ-ov krug, ali nismo sasvim sigurni, nismo uspjeli dekriptirati te poruke konkludentnih radnji'', odgovorio je Plenković na pitanje misli li da je to znak da Škoro želi natrag u HDZ.
Upitan bi li primio Škoru u stranku da zatraži upisnicu, Plenković je odvratio da je to što se kod njih zbiva, njihov problem.
''Politiku HDZ-a i stava prema drugim strankama i potencijalnim partnerima donosi vodstvo stranke. To što se zbiva u drugim strankama su njihovi problemi i teme. Danima se provlači nijednim argumentom poduprta teza da nevidljiva ruka HDZ-a radi kuršlus u DP-u. Mislim da su oni demonstrirali o čemu je tu riječ. Mogu samo reći da jedini njegov pravi politički element koji će ostati taj da je Zoran Milanović predsjednik danas. To je njegova ostavština''.
Upitan koliko situacija u Afganistanu može utjecati na Hrvatsku i na mogući terorizam na Balkanu, premijer je podsjetio da je riječ o općoj prijetnji.
No jedno je pitanje terorizma, a drugo migracijskog vala: ''To su dvije globalne teme o kojima moramo voditi računa. Ne bih to povezivao s trajanjem nečije kazne ili izlaskom iz zatvora. BiH ima svoje sigurnosne službe i siguran sam da će voditi računa o tome. Mi surađujemo u području suzbijanja terorizma sa svim državama, naravno demokratskim, i s onima koje biramo da možemo surađivati na maksimalno učinkovit način u cilju zaštite hrvatskih nacionalnih interesa''.
Nitko ne zna koliki broj izbjeglica možemo očekivati iz Afganistana, istaknuo je Plenković i naznačio tri točke vezano uz pitanje te zemlje: ''Prva je bila što brža reakcija nas uz pomoć partnera i saveznika da se izvuku iz Afganistana svi hrvatski državljani. Taj prvi korak je uspješno napravljen. Drugi je da zajedno s ostalim akterima međunarodne zajednice stabiliziramo situaciju u Afganistanu i treći je da se naprave napori da ne dođe do novog izbjegličkog vala kakav je bio 2015. i koji bi bez ikakve dileme destabilizirao cijeli europski kontinent''.
''Nema više politike odradit ćemo to, to jednostavno nije realno niti postoji jedinstven stav među državama članicama i neka takva opća otvorenost uopće nije na dnevnom redu, ali da treba biti human, pomoći ženama, djeci, profesijama koje su bile angažirane tu možemo dati doprinos'' poručio je premijer.