LAVINA NEZADOVOLJSTVA

Ratari šokirani otkupnim cijenama za pšenicu: "U ovom trenutku Hrvatska može biti sigurna, ali postoji opasnost..."

Lavinu nezadovoljstva izazvala je objava prvih otkupnih cijena za ovogodišnji urod pšenice. Ratarima su ponuđene oko 2 kune za kilogram. Suša im je odnijela dio uroda, a drastično su rasli i troškovi proizvodnje, pa se s ovim cijenama, kažu, neće ni pokriti.

U poljima ključa, ali ne zbog žetve i visokih temperatura. "Mi smo zgroženi, mi smo, znači, šokirani!", poručuje ratar Petar Pranjić iz Novog Čeminca.

Selo su zapalile otkupne cijene. Ratarima se nudi između dvije i 2,20 kuna za kilogram pšenice.

"Dobit ću po hektaru 10.000 kuna, s ovim prinosom od 5 tona, ja ću dobiti 10.000 kuna, a uložio sam 11,5 do 12.000, bez svog rada", dodaje Pranjić.

Iako je cijena za oko 90 lipa viša nego prošle godine, razlika, kažu proizvođači, nije dostatna.

"Mislim da smo mi očekivali nešto više s obzirom na ove troškove što smo su se sad izdogađali. Realna cijena bi bila negdje 2,5 kuna", smatra ratar Rade Mrđenović iz Jagodnjaka.

Početkom lipnja pšenica na svjetskim burzama gotovo 3 kune

Još početkom lipnja pšenica se na svjetskim burzama tržila za gotovo 3 kune, no čim je krenula žetva, cijene su počele padati. Za otkup u Hrvatskoj nudi se još i manje.

"Seljaci su uznemireni, svašta se predlaže, svašta se govori. Ja sam u gubitku, gospodo. Ja neću, ja ću ovo u ugar staviti pa neka država uvozi. Njoj je tak svejedno", navodi Pranjić.

Ratari poručuju da se u takvim uvjetima ne isplati pripremati jesensku sjetvu.

"Mi moramo početi ulagati već od sutra, kad ovo završi - mi moramo razmišljati što ćemo raditi, moramo raditi prvo zelenu gnojidbu", objanjava Mrđenović.

300 posto skuplje gnojivo

A potpore za kupnju 300 posto skupljeg gnojiva, još nisu na računima. Priznaju to i u Ministarstvu poljoprivrede.

"Ljudi u Agenciji rade dan i noć, ovaj program potpore će biti isplaćen do kraja srpnja, ja bih rekla i prije", navodi ministrica Marija Vučković.

Rade se i kalkulacije, pripremaju nove mjere.

"Revidirat ćemo opet, pripremamo različite setove pomoći koje našim poljoprivrednim proizvođačima pomažu kako bi im olakšali ove okolnosti", dodaje.

Nije isključen novi rast cijena

UN-ova Agencija za hranu ne isključuje novi rast cijena, i to do 34 posto, dođe li do blokade ukrajinskog žita.

U Žitozajednici ne usude se predviđati što čeka mlinsko pekarsku industriju.

Kruh zbog pšenice, kažu, ne bi trebao ponovno poskupjeti, jer mu je cijena skočila dok se žito plaćalo više. Moguće poskupljene, poručuju, ovisit će o cijeni energenata.

Cijene bi se mogle mijenjati

Hrvatska, ali i Europa i svijet ne pamte ovako prevrtljiva vremena. I otkupljivači koji su pustili prve cijene, upozorili su da će se one možda mijenjati, sve ovisi o inozemnim burzama, a ni ondje nije stabilno.

O tome je s Matijom Brlošićem iz Hrvatske poljoprivredne komore razgovarala reporterka Dnevnika Nove TV Marina Bešić Đukarić.

Ministrica najavljuje novi paket pomoći, Brlošić smatra kako je rješenje da Hrvatska shvati u kakvoj se krizi nalazimo i osigura dovoljno žitarica za godinu dana.

"Naše potrebe su između 300 i 400 tisuća tona, bilo bi dobro da se te količine kupe za robne zalihe i na taj način osigura prehrambena sigurnost Hrvatske i svih naših građana", rekao je.

"Na taj bi se način stabilizirale cijene i cijenu koju bi trebali platiti je ona naša cijena koju bismo investirali - 1800 eura po hektaru uz prosječan prinos od šest tona", dodao je.

"Realna cijena 2,5 kuna"

"Dakle, 2,5 kuna u ovom trenutku je najrealnija cijena gledajući burze u okruženju. Nije to najviša cijena, ona je daleko bliže najnižim cijenama i to bi doista bilo realno i mislim da bi svi poljoprivrednici to prihvatili", istaknuo je Brlošić.

"To bi bio jedini garant da ćemo i nagodinu imati dovoljno pšenice. Ako ostane na ovim cijenama koje su danas objavljene, poljoprivrednici su s pravom ljuti, a zasigurno da sljedeću godinu nećemo imati dovoljno pšenice. Ove godine imamo dvaput više", kazao je Brlošić.

Grabar-Kitarović predložila da se zaore cijela Slavonija

Bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović predlaže da se zaore cijela Slavonija i posije žito.

"Slavonija je poprilično poorana, poljoprivrednici automatski reagiraju na probleme. Mi smo već zasijali 10 posto površina više nego što smo imali prethodne godine", rekao je Brlošić.

"Sigurno je da Hrvatska u ovom trenutku može biti sigurna, i svi njezini građani. Proizvest ćemo dvaput više pšenice nego što nam je potrebno, ali postoji opasnost", dodao je.

"Sva ta pšenica zbog bolje cijene može u nekih šest mjeseci napustiti teritorij RH i može se dogoditi iza Nove godine nemamo dovoljno pšenice. Tada će netko morati, možda čak i država platiti čak i 5 kuna kilogram", zaključio je Brlošić.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr