Oštri pad BDP-a je neizbježan, no ohrabruju prognoze Europske banke za obnovu i razvitak da će se hrvatsko gospodarstvo oporaviti brže nego što to sada predviđa Vlada. Dok poslodavci traže dodatnu pomoć od države, ima i onih koji su krizu pretvorili u poduzetničku priliku. Vrlo je važno kako ćemo se prema krizi postaviti i kao društvo.
Nazire li se sunce u ova tmurna vremena? Pita li se gospođe koje su jutros u Zagrebu otišle u nabavu cvijeća kako bi ukrasile svoje domove – brinuti se treba, ali s dozom optimizma. "Čujte, ova vremena jesu sotonistička, ali ja vam na sve to gledam uvijek s optimizmom. Svako zlo za neko dobro", kazala je Zlata.
Jasmina, mlada dizajnerica, to najbolje osjeća na svojoj koži. Šivanje odijela i kaputa privremeno je zamijenila izradom maski. Zato se sada ne brine za račune.
"Narudžbe dolaze iz cijele Hrvatske. To mi je posebno drago. Prodali smo i u Dubrovnik, na Korčulu, u Međimurje, Varaždin, Slavoniju. Nije se zaradilo kao prije, ali su se pokrili neki troškovi koji su ostali, tako da smo na pozitivnoj nuli“, objašnjava.
Ni Krunoslav iz Županje u krizi ne miruje. Ovaj obrtnik ventilatorima s prskalicama za kafiće dodao je dezinficijens. Sve što proizvede - odmah proda. "Može se ponuditi dosta toga, ima prostora za širenje i ako bih nekome nešto savjetovao, nek' iskoriste svoje znanje i mogućnosti u drugim okolnostima u ovoj situaciji“, rekao je.
Država pomaže, ali ne odustaje od principa
Ovi primjeri dokazuju da se može. No istina je da smo daleko od idealne situacije. Gospodarstvo je u travnju zamrlo, pa HUP od Vlade traži hitno donošenje pomoći za gospodarstvo.
U idućem razdoblju poslodavcima je najveći izazov sačuvati radna mjesta u uvjetima smanjene potrošnje i poslovne aktivnosti te osigurati likvidnost. HUP zato zahtijeva da se u budućim mjerama osiguraju što niži troškovi poslovanja, kao i da se jamstvenim fondovima pomogne u osiguravanju efikasnijeg i jeftinijeg kreditiranja, napisali su iz HUP-a u priopćenju.
Vladu kritiziraju i zbog zabrane isplate dobiti onima koji su dobili pomoć države. Ministar rada Josip Aladrović na to neće pristati, no kaže kako će Vlada najugroženije zbrinuti.
"Što se tiče samog budućeg paketa mjera, obznanit ćemo ga vrlo skoro. Kada vidimo kakve je efekte imalo ovo otvaranje ekonomije u svibnju, sigurno ćemo onima koji budu najugroženiji među poslodavcima i među radnicima znati pomoći", poručio je ministar.
Zaduženje države donijet će pad BDP-a, no dobra vijest stiže iz Europske banke za obnovu i razvoj. Oni predviđaju pad od 7 posto, za razliku od Vlade koja predviđa 9 posto. Prognoziraju i brži oporavak u 2021. kada bi BDP, kažu, trebao porasti za 6 posto.
Za ministra financija Zdravka Marića to je dobra vijest. Dodaje da su oni u svojim procjenama bili malo konzervativni te da bi voljeli da je Europska banka u pravu. "To znači da i oni ocjenjuju da je Hrvatska ovu krizu, ovaj vanjski šok dočekala puno otpornija u pogledu zdravlja javnih financija. Spremnija nego što je to bilo bilo kada do sada", rekao je pak premijer.
I tečaj kune nakon pada se stabilizirao, ističu iz HNB-a. Kriza neće biti lagana, no prognoze iz Europe daju nadu. Život mora i treba dalje. S optimizmom je sigurno lakše.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr