Njemačka se želi riješiti gotovo 80 tisuća migranata, i to onih koji su registraciju i zahtjev za međunarodnom zaštitom već zatražili u nekoj drugoj zemlji. U Hrvatsku bi tako prema njemačkim brojkama trebalo stići njih 16.000, ali to se neće dogoditi, tvrdi ministar Davor Božinović i objašnjava zašto su u stvarnosti brojke puno manje.
"Mi imamo tu informaciju, ali kažem vam, Njemačka je nama najavila od tog broja 1519, a vratilo se 401. To je vjerojatno posljedica njihova nastojanja da izbjegnu proceduru u Njemačkoj, praktički ni oni ne znaju gdje su ti ljudi", objasnio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
This browser does not support the video element.
Do kraja godine iz Njemačke je najavljen povratak još 182 osobe, od čega je realno očekivati njih manje od 50. Ne šalje ih samo Njemačka već i druge zemlje. Ukupno je do kraja rujna ove godine na temelju Dublinske uredbe vraćeno 1157 osoba. Od toga velika većina njih stiže čarter-letovima, ali dio njih ponovno odlazi prema željenim destinacijama u Europi.
"Podnesu ponovno zahtjev za azilom, imaju punu slobodu kretanja i obično je to jedini trenutak kad imamo kontakt s njima", dodao je Davor Božinović.
"Cijela ova priča je zlouporaba sustava azila", smatra Zoran Ničeno, načelnik Uprave za granicu MUP-a.
Među takozvanim Dablincima koji su sletjeli u Zagreb bilo je onih koji su osumnjičeni za ekstremističko djelovanje. Načelnik sektora za granicu kaže da to nije jedini takav slučaj, imaju ih 30-ak na godišnjoj razini. Većinom se radi o mlađim muškarcima iz Sirije i Afganistana.
"Te se osobe do završetka postupka azila smještaju u naš centar Ježevo. Oni su tamo zatvoreni. Svako to rješenje je pod kontrolom suda. Nakon dovršetka postupka te osobe bivaju prisilno udaljene", kaže Zoran Ničeno.
A šire se i kapaciteti Centra za registraciju migranata u Dugom Dolu. Ondje će tako moći boraviti 1500 osoba do 12 tjedana. Dio je to naših obveza prema Paktu o migracijama koji će se početi primjenjivati u lipnju 2026.godine.
"Svakako će uzrokovati nezadovoljstvo jer ljudi se pitaju tko su ti ljudi koji se vraćaju iz tih zemalja i zašto oni ne ostaju tamo, nego se vraćaju ovdje. Tako da se bojim da neće biti stanje dobro. Vraćamo se u zonu nesigurnosti i bojimo se kako će naš život izgledati u ovoj sredini", rekao je za Dnevnik Nove TV Perica Matijević, načelnik općine Krnjak.
Ali nema razloga za paniku jer i Hrvatska je kroz sustav readmisije sa susjednim državama vratila gotovo 7000 osoba.
"Hrvatska niti je niti će postati niti može postati bilo kakav hot spot. Broj ljudi koji provedu jednu noć u Hrvatskoj nije bio veći od 1000, mislim da je danas 650", kaže Božinović.
Zahvaljujući naporima naše policije broj nezakonitih migracija ove godine manji je za 60 posto u odnosu na godinu prije, na granici je spriječeno 70.000 prelazaka.