Galerija
Od pritvora do zambijskog suda ponovno će za dva dana stići pritvoreni Hrvati. Ovaj put uz njih na sudu i suoptužena službenica imigracije u zračnoj luci Ndola. Zambijsko tužiteljstvo ne otkriva kakve dokaze imaju protiv Hrvata. Kakvu konzularnu zaštitu imaju, Ministarstvo vanjskih poslova i danas o svemu šuti. Javnost je bez odgovora na niz pitanja.
"Postoji jedna međuresorna skupina za koju je mislim ministar Božinović rekao prošle godine da se osnovala i čiji dio je između ostalog i SOA koji su trebali istražiti što se zapravo dogodilo u slučaju naših sugrađana koji su zatvoreni u Zambiji. Mi još uvijek ne znamo kao javnost šta su nalazi te međuresorne skupine i što je zapravo SOA ustanovila", istaknula je međunarodna konzultantica za socijalne politike Diana Topčić Rosenberg u Dnevniku Nove TV.
"Čini mi se da ključne činjenice koje su u javnost morali izreći nemamo. Imamo vrlo nesuvisle kontradiktorne izjave počevši od ministra vanjskih poslova pa do ovih drugih ministara. Oni se sami među sobom nisu usuglasili i nisu shvatili koji je njihov propust", napomenuo je profesor Nenad Hlača.
A iz ministarstva vanjskih poslova dosad smo dobili dva različita odgovora na isto pitanje: je li država doznala može li se i na koji način zakonito posvojiti dijete iz Konga, izvijestila je reporterka Dnevnika Nove TV Josipa Krajinović.
"Mi smo formalno kad je upravo krenulo s ovim slučajem posebno zatražili informacije izravno od DR Konga, međutim, do ovog trenutka nismo dobili službeni odgovor", kazala je Andrea Metelko Zgombić, državna tajnica Ministarstva vanjskih poslova, 24. siječnja.
S druge strane, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman je rekao da "kao ministarstvo vanjskih poslova misli da nisu u tom pravcu djelovali".
Nije to traženo od ministarstva vanjskih poslova. Pitanje je i koja je uloga diplomacije i što je radila dosad? "Hrvatsko veleposlanstvo u Parizu je nadležno za Demokratsku republiku Kongo, prema tome službene informacije su trebale dolaziti iz tog nadležnog veleposlanstva", pojasnio je Hlača.
"Nepoznavanje javnog prava na nivou države isto tako mora podlijeći nekoj sankciji kao nepoznavanje prava građana. Zašto bi građani završili u zatvoru, a država bi rekla ne mi ćemo u ovom slučaju štititi djecu?", pita Hlača.
Država je najavila uređenje sustava, provjeru stranih sudskih odluka, provjeru registra potencijalnih posvojitelja. "Smatram da je potrebno ustanoviti zasebno tijelo koje će dati informacije i podršku ljudima koji će odlučiti ići tim putem", mišljenja je Topčić Rosenberg.
A osim četvero mališana koji su predmet sudskog postupka u Zambiji - još je osmero djece u Kongu koja imaju hrvatske dokumente. Što je s njima, mogu li uopće i kako posvojitelji do njih - ni na ta pitanja nema odgovora.
Više o slučaju Zambija pogledajte u priloženom videu.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.