"To je priroda koju smo mi zeznuli"

Slijede li nam još sušnije godine? Vodostaji rijeka na najnižim razinama: "To je rezultat oborina koje se nisu dogodile više od godinu dana"

Vodostaji rijeka, kako u Hrvatskoj, tako i u Europi, na niskim su razinama. Posljedice osjeća industrija, a stanovnici okolnih područja poručuju da prizore u koje sada gledaju - ne pamte.

Niski vodostaj Rajne baca industriju na koljena. Iz strukovnog udruženja kažu da je pitanje dana kada će se neke tvornice čelika, mineralnih ulja i građevinskog materijala morati zatvoriti jer proizvodi neće moći doći na odredišta.

Hidrolog je objasnio da su vodostaji preniski.

"Plovidba nije zabranjena, ali, naravno, brodovima na području srednje Rajne koji moraju ići na jug, previše je plitko", rekao je hidrolog dr. Bastian Klein.

Problemi su i u Italiji. Rijeka Po je na povijesno najnižim razinama.

"Mislim da ovo neće biti najveća suša ikad, već jedna od manje kritičnih u odnosu na godine koje dolaze", rekao je vlasnik kuće na rijeci Stefano Marca.

A i ovo se ne pamti - jezero Garda, jedno od omiljenih ljetnih okupljališta Talijana na sjeveru, nikad nije bilo pliće.

Ležaljke u prvom redu do vode sad su sve dalje od nje.

"Bili smo malo šokirani kad smo stigli. Išli smo u uobičajenu šetnju oko jezera, a vode nije bilo", rekla je turistkinja Beatrice Masi.

Pročitajte i ovo Nizak vodostaj FOTO Apokaliptični prizori: Popularno zagrebačko jezero ovakvo još niste vidjeli

Pročitajte i ovo KLIMATSKA KRIZA Sve niži vodostaji rijeka, a što tek slijedi? "Čekaju nas ekstremne temperature i suše''

U Novom Sadu pješčani sprudovi izašli su iz Dunava. Ploviti se još može, ali vodostaj svakim danom pada.

"Ono što je sada kritično je promjena temperature. Dakle, ne samo da su temperature konstantno visoke, već ako iznenada padne kiša, onda se voda uzburka, kisik nestaje i ribe umiru", objasnila je Marija Trivunčević iz Ribarskog saveza Vojvodine.

U Osijeku je Drava samo 15 centimetara viša od povijesno najnižeg rekorda.

"Izuzetno niska, izuzetno topla voda. Bolje bit unutra nego vani", rekao je Matija iz Osijeka.



U Zagrebu ni najstariji ne pamte suh Bundek.

"Tu nismo ni mogli doći gledati, to kad sad gledam s ove strane - to je sve otišlo. To je tako tužno, to je priroda koju smo mi zeznuli", rekla je Milka iz Zagreba.

Ni Sava nije bolja. Nastavi li se suša, mogla bi oboriti rekorde.

Reporter Dnevnika Nove TV Dino Goleš na dnu rijeke Save razgovarao je s voditeljicom službe za hidrološke studije DHMZ-a Tatjanom Vujnović.

Zagreb blizu obaranja neslavnog rekorda

Rijeka Sava je vrlo blizu svom najnižem vodostaju.

"Sava je na manje od pola metra, točnije na nekakvih četrdesetak centimetara od svog najnižeg vodostaja ikad. Ispod Jadranskog mosta se možda najbolje vidi koliko je rijeka presušila. Nikad nisam mislio da ćemo se javljati s dna rijeke Save", rekao je Goleš.

Vujnović je objasnila koliko je vjerojatno da će Zagreb oboriti rekord iz 1993.

"To je jedno dobro pitanje. Današnji vodostaj rijeke Save, ne samo u Zagrebu već i nizdovdno u Crncu i Županji, rezultat je manjka oborina u Sloveniji, budući da rijeka Sava tamo izvire. To je rezultat manjka snijega, trenutačno stanje zapravo je rezultat oborina koje se (nisu) dogodile prije više od godinu dana", rekla je Vujnović.

Sava oslikava realno stanje u planinama, a jezera nešto drugo.

"Šljunčare poput Bundeka ili Jaruna oslikavaju stanje podzemnih voda. Oni dolaze u kontakt sa Savom putem šljunka, tako da su niski vodostaji Bundeka i Jaruna rezultat i manjka podzemnih voda, i niske Save", objasnila je.

Slična je, pa i gora situacija i u Europi.

"Mi smo ipak u malo boljoj situaciji jer cijela Europa je u problemima. Mi smo u malo boljoj situaciji od Španjolske ili Italije. Nizak vodostaj europskih rijeka rezultat je drugih faktora. Na primjer, nizak vodostaj Dunava oslikava realno stanje od Schwarzwalda do nas, dok Drava oslikava realnu situaciju u Austriji", rekla je.

Slijede li nam još sušnije godine?

Pravo pitanje je da li su sadašnje suše tek početak.

"Teško je reći, koliko dugo će se ovo održati ćemo tek vidjeti. Jedna stvar je suša, a druga je stvar klime, klima je dugoročna. Ali, meteorološka suša 2022. svakako se može usporediti s ekstremnim sušama iz 2003. i 2020. godine", rekla je Vujnović.

Također, koliko je kiše potrebno i je li moguće vratiti se na prethodno stanje.

"Opet, zaista teško pitanje. Ako imamo deficit oborine duži od 6 mjeseci, ili čak od godine dana - jasno vam je da bi trebalo biti malo više oborina u tom periodu. Što će biti, vidjet ćemo", rekla je Vujnović.
 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

Povezane teme