Ljudska prava

Ne moraju biti pravnici, ali trebaju pomoć: Može se dogoditi svakome i nitko nije spreman

Ilustracija Foto: Getty Images
Žrtva ili svjedok kaznenog djela može postati svatko od nas, a za to iskustvo nitko nije dostatno pripremljen pa je od izuzetne važnosti osigurati brzu, učinkovitu i besplatnu pomoć i podršku osobama u tim situacijama.

Svako nasilje je traumatsko iskustvo, a najbolje to znaju iz vlastitog primjera žrtve i svjedoci kaznenih djela i prekršaja. Oni ne moraju biti pravnici, ali trebaju pomoć.

Što će vam se dogoditi ako se ne odazovete na sud ili odbijete svjedočiti? Koliko ćete se zadržati na sudu? Možete li doći s pratnjom? Kako izgleda sudnica? Gdje možete dobiti informacije o predmetu? Koja prava imate? Kako izgleda svjedočenje? Kako možete ostvariti putni trošak? 

Pitanja su to, a ima ih još, na koja odgovore može dati Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke - program koji se provodi sedmu godinu u svim županijama. U Mreži sudjeluje 11 organizacija civilnog društva, a koordinira je Ženska soba. Žrtvama pružaju emocionalnu i praktičnu podršku, psihološko i pravno savjetovanje, podršku u vidu pratnje na sud, policiju, državno odvjetništvo ili zavode za socijalni rad.

U prošloj godini pruženo je više od 10.000 usluga, a takvu besplatnu pomoć koristilo je 1298 korisnika.

Pročitajte i ovo Pitanje budućnosti Kako planirati život bez sigurnog krova nad glavom? Hrvatska desetljećima igonorira moguća rješenja

Manje nelagode i stresa

Broj osoba koje se obraćaju za pomoć u stalnom je porastu, a najčešće je traže žrtve kaznenih i prekršajnih djela nasilja u obitelji, prijetnji, kaznenih djela protiv spolne slobode i kaznenog djela zanemarivanja i zlouporabe djetetovih prava. Pomoć i podršku traže i žrtve drugih kaznenih djela – krađe, razbojništva, teške tjelesne ozljede...

Kao posebno korisna usluga, istaknuli su iz Ženske sobe, pokazala se pratnja na sud i druge institucije u ulozi osobe od povjerenja: "U 2023. godini članice Mreže podrške i suradnje osigurale su 253 pratnje na sud i 115 pratnji na druge institucije. Ovom uslugom osigurava se smanjenje nelagode i stresa prilikom prijave kaznenog djela, prilikom svjedočenja ili poduzimanja bilo koje druge radnje u postupku u kojoj žrtva sudjeluje."

Sve usluge su dostupne prije same prijave kaznenog dijela, za vrijeme trajanja postupka, nakon samog postupka, ali i neovisno o tome je li kazneno djelo prijavljeno ili nije, a sve informacije kako doći do pomoći, mogu se pronaći na internetskoj stranici Mreže.

Ilustracija Foto:Getty Images

Hrvatska još treba učiti

''Ranijim provođenjem pojedinačne procjene potreba takvi se rizici mogu učinkovito identificirati'', ističe Špek u svojem tekstu za Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja i objašnjava: ''Procjenjujući potrebe i rizike za žrtve, policija, državno odvjetništvo ili sudski službenici mogu krojiti mjere zaštite kako bi odgovarale pojedinoj žrtvi, kao i njezinim profesionalnim i privatnim okolnostima. Također mogu prilagoditi potrebe za djecu žrtava ili druge članove obitelji. Nadalje, ako je žrtva ozlijeđena, trebat će joj liječnička pomoć; ili ako je pojedinac žrtva zločina iz mržnje, bit će im potrebne ciljane politike i mjere zaštite podataka.''

Mjere zaštite moraju se razviti za svaku pojedinu fazu u kojoj se nalazi žrtva - npr. za vrijeme i nakon suđenja, napominje Špek i ističe: ''Prilagođene mjere zaštite moraju biti praktične u provedbi i s njima žrtva mora moći živjeti. Brige i strahovi žrtava vezani za postupak trebali bi biti ključni čimbenik u određivanju trebaju li im posebne mjere biti izrečene. Nakon što se odrede potrebe pojedine žrtve, sljedeći korak je postavljanje odgovarajuće zaštite ili podrške. To se postiže korištenjem upućivanja organizacijama i dijeljenjem rezultata procjene među njima.''

Pročitajte i ovo Financijska pismenost Nudi vam se 1000 eura: Hoćete li ih uzeti odmah ili za godinu dana?

Kada je riječ o primjerima dobre prakse iz kojih bi Hrvatska mogla učiti, Špek je za DNEVNIK.hr izdvojio njih nekoliko: ''U Finskoj je država odlučila da će svakog sudski dokazanog počinitelja posebno kazniti manjom novčanom kaznom koja se "slijeva" u Fond za žrtve iz kojih se financiraju mreža organizacija - od Crvenog križa do Skloništa za žrtve obiteljskog nasilja. U Švedskoj sud angažira psihologa udruge za podršku žrtvama, a u policiji se nalazi službenik za podršku. U Belgiji i Nizozemskoj koriste i terapeutske pse u sudskim postupcima.''