Većina počinitelja teških kaznenih djela nije duševno bolesna: "Neki od njih se jako teško mijenjaju..."

One koji počine najstrašnije zločine često dovedu na psihijatrijsko vještačenje u bolnicu Vrapče.

Tu će vjerojatno u pratnji policije dovesti i Kristijana Aleksića.

"Ja tu uvijek govorim i studentima da je možda puno opasnije šetati vani oko nekakvih kafića nego biti u krugu naše bolnice jer ovdje su ipak pacijenti zbrinuti", objašnjava liječnica Nadica Buzina iz Klinike za psihijatriju za Dnevnik Nove TV.

Među počiniteljima teških kaznenih djela oko deset posto njih je duševno bolesno, kaže.

Ostali ta najstrašnija djela rade svjesno. Kristijanu Aleksiću utvrđen je trajni teški poremećaj ličnosti, procijenjeno je i da je bio ubrojiv, pa je kaznu odslužio u zatvoru. Za takve je mjera liječenja sigurnosna mjera u zatvoru, kaže liječnica. Aleksić je u zatvoru i teško ozlijedio zatvorenika, imao 30 stegovnih prijestupa.

"Mi radimo s njima intenzivno. Nažalost, moram reći da je kod određenog broja osoba zbog njihove psihopatološke strukture i uvriježenih nasilnih obrazaca ponašanja i antisocijalnih osobnosti zapravo vrlo otežana ta promjena, neki od njih se vrlo teško mijenjaju", objasnio je u utorak Zvonimir Penić, ravnatelj uprave za zatvorski sustav.

U zatvorskim bolnicama nemaju dovoljno psihijatara.

"Nekada mi se čini da je to bilo puno bolje riješeno i da je ta zatvorska bolnica u kojoj bi se trebali liječiti počinitelji kaznenih djela kojima je određena sigurnosna mjera bila bolje ekipirana", smatra Buzina.

Udruga sudaca traži hitne promjene, upućuju na niz manjkavosti, a među njima i da nakon odsluženja kazne postoji samo trogodišnja mjera zaštitnog nadzora.

"Pravosuđe nema druge mogućnosti nadzora osuđenika nakon u potpunosti izdržane kazne zatvora, pa tako niti za najteža kaznena djela", poručili su iz Hrvatske udruge sudaca.

Psihijatri su već tražili da se izmijeni zakon za duševne bolesnike koji počine kazneno djelo, prisilno liječenje traje im kolika bi bila zapriječena kazna za to kazneno djelo. A to nekad nije dovoljno dugo za liječenje.

"Kada za to postoje opravdani razlozi da mi možemo tražiti produženje tog prisilnog smještaja. Međutim, zakonski u proceduri nije to naišlo na dobar odaziv i dalje je ostao taj okvir da se može prisilno liječiti toliko dugo koliko je zapriječena kazna jer bismo mi inače kršili ljudska prava tog pacijenta", objašnjava Buzina.

Ministar najavljuje oštrije kazne.

"Je li to doživotni zatvor, ne znam. Možemo razmisliti. Jesu li to, a sigurno jesu, mjere koje bi takve osobe detektirale unutar sustava, ne samo unutar kaznenog sustava, odnosno unutar pravosuđa, već unutar socijale, zdravstva... Dakle, takve osobe moraju biti praćene. Ne može se takva osoba izgubiti nakon 10 godina što je izašla iz zatvora, a odslužila kaznu za ubojstvo mlade žene. Ta osoba mora cijelo vrijeme biti na neki način pod nadzorom, to će biti jedna od mjera koje ćemo predložiti", poručio je Damir Habijan.

U četvrtak se očekuje nalaz inspekcije u šibenskom državnom odvjetništvu i sudu s kojeg su u utorak za Dnevnik Nove TV odgovorili da sutkinja koja je dobila taj predmet ima već u radu više od 300 predmeta, a dvije trećine su stariji ili prioritetniji predmeti. Ministar pravosuđa već je pak rekao da će inicirati stegovne postupke ako se utvrde propusti.