Skoro 50 godina nakon što je ukraden iz zadarskog samostana sv. Frane, Hrvatskoj je iz Italije vraćen srebrno emajlirani i pozlaćeni procesijski križ iz druge polovice 14. stoljeća koji s prikazom zadarskih zaštitnika svjedoči kako je bio izvorno naručen za taj samostan.
Legalnim putem kupila ga je talijanska obitelj Lia, a dosad je bio smješten u muzeju Amadeo Lia u talijanskom gradu La Spezia. Prvi ga je prepoznao britanski istraživač Donal Cooper još 2009. godine.
"Ovo je jedan od najvrjednijih povrata nekog baštinskog objekta, na čemu se vrlo intenzivno radilo više od godinu dana. Sljedeći petak, nakon potrebnih restauratorskih procedura, vraća se u samostan gdje će biti trajno smješten", rekla je u četvrtak na konferenciji za novinare ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Obuljen Koržinek: Obitelj Lia vraća križ bez sudskih procesa, država će joj adekvatno zahvaliti
Zahvalila je na angažmanu svima uključenima, a osobito obitelji Lia koja je križ kupila u dobroj vjeri sa svom potrebnom dokumentacijom i sada ga vraća bez sudskih procesa.
"Njihova etična, ispravna i moralna odluka bila je ključna, a država će joj na adekvatan način zahvaliti", napomenula je.
Ne znaju se detalji oko krađe koja se dogodila 1974. godine, no nije rijetkost da se ukradeni predmeti, nakon što prođu kroz nekoliko ruku, pojave u aukcijskoj kući s utvrđenim porijeklom. Danas se, zahvaljujući bazama i digitalnoj umreženosti, lakše može provjeriti radi li se o predmetu sumnjivog porijekla.
Hrvatski veleposlanik u Italiji Jasen Mesić rekao je da mu je velika čast što je kao veleposlanik dobio priliku vratiti se kući s ovakvim artefaktom. Izrazio je uvjerenje da će građani i posjetitelji Zadra ubuduće moći vidjeti ovaj vrijedni nalaz, ali uz adekvatni sistem zaštite, kako se ne bi ponovila priča od prije 49 godina.
Horvatić: Otkriće križa važno i za buduća znanstvena istraživanja
Voditeljica Službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Tatjana Horvatić rekla je kako se taj križ svrstava u najvažnija djela procesijskih križeva iz razdoblja gotike, a ne ističe se samo po ljepoti obrade i izrade nego i po posebnom ikonografskom kontekstu.
Otkrila je da je prvu pretpostavku da je križ izrađen za zadarski samostan prvu objavila istraživačica Marijana Kovačević koja je uočila mali lik donatorice, portret kraljice Elizabete Kotromanić koja je darovala novac i za izradu škrinje sv. Šime.
"U budućim znanstvenim istraživanjima može donijeti nove spoznaje važne za hrvatsku povijest", naglasila je, dodavši da je "križ u jako dobrom stanju, pa nema velikih restauratorskih radova, no slijedi mu preventivno čišćenje", dodala je.