Razdoblje revizije za koje se očekuje da će trajati do sredine srpnja omogućit će Moody'su da utvrdi hoće li se napredak prema formaliziranju hrvatskog članstva u europodručju kroz usvajanje relevantnih pravnih akata EU-a odvijati prema očekivanjima.
O svemu se oglasito i hrvatski ministar financija Zdravko Marić. Što je rekao, pogledajte OVDJE.
Dugoročne gornje granice Hrvatske za obveznice u domaćoj i stranoj valuti za sada ostaju nepromijenjene, na A2.
Vijeće EU-a za ekonomska i financijska pitanja (ECOFIN) izdalo je 17. lipnja preporuku u kojoj predlaže da Hrvatska uvede euro 1. siječnja 2023., nakon pozitivne ocjene Europske komisije i Europske središnje banke (ECB) o ispunjavanju Hrvatske kriterija konvergencije objavljene 2. lipnja.
Usvajanje eura kao pozitivan pomak
Eventualno usvajanje eura imalo bi značajne pozitivne implikacije na kreditni profil Hrvatske. Ono što je najvažnije, smanjilo bi hrvatski udio državnog duga denominiranog u stranoj valuti s više od 70 posto trenutno blizu nuli, budući da je taj dug gotovo u cijelosti denominiran u eurima.
To bi zauzvrat imalo značajan pozitivan utjecaj na procjenu fiskalne snage države jer eliminira rizik povećanja duga prema BDP-u u slučaju devalvacije. Uz to, značajno smanjuje rizike državnog financiranja. Fiskalna snaga jedan je od četiri čimbenika Moody's-ove procjene kreditne sposobnosti države.
Trenutni kreditni rejting Hrvatske, po Moody’su, je još od studenog 2020. na razini Ba1, što je jedna razina ispod investicijskog rejtinga, a povećanjem za dvije razine bi rejting po prvi puta dosegnuo investicijsku razinu (Baa2), odnosno najviši rejting od kada je Moody's prvi puta Hrvatskoj dodijelio rejting (1999. godine).
Tim povećanjem bi Hrvatska po prvi puta u povijesti po sve tri agencije (S&P, Fitch i Moody's) imala investicijsku razinu kreditnog rejtinga.
Moody's će do sredine srpnja pratiti da li proces usvajanja pravnih akata koji formaliziraju ulazak Hrvatske u europodručje teče po planu (ključna je odluka ECOFIN-a 12. srpnja), a kada se pravni akti usvoje, Hrvatski kreditni rejting Moody's će podići za čak dvije razine.
Kako navodi Moody's, hrvatsko gospodarstvo već je visoko integrirano s gospodarstvom europodručja i država je već nekoliko godina održavala kontrolirano kretanje domaće valute u odnosu na euro.
Ipak, očekuje se da će usvajanje eura imati pozitivne učinke na hrvatsku gospodarsku snagu u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju smanjenjem transakcijskih troškova i eliminacijom svih preostalih valutnih rizika za transakcije između Hrvatske i europodručja, koje već čini više od polovice svih hrvatskog uvoza i izvoza.
To će vjerojatno potaknuti daljnju gospodarsku integraciju i izravna strana ulaganja u Hrvatsku, podupirući njezin dugoročni potencijal rasta, dodaju.
Usvajanje eura će također smanjiti valutne rizike za bankarski sektor, a također će imati pozitivan utjecaj na procjenu rizika državne likvidnosti i vanjske ranjivosti.
Kao članica europodručja, Hrvatska bi u budućoj krizi imala koristi od potencijalnih programa podrške ECB-a kao što su programi kupnje imovine koji su prvi put uvedeni 2015., dok bi eventualno članstvo u Europskom mehanizmu za stabilnost također podržalo sposobnost vlade da se financira u kriznoj situaciji.
Čvrste hrvatske institucije i snaga upravljanja odražavaju se u pozitivnoj ocjeni profila izdavatelja (G-1). Tome podupire visoka vjerodostojnost Vlade i središnje banke u upravljanju hrvatskom gospodarskom politikom, što je zemlji omogućilo ulazak u ERM II u srpnju 2020.
Otpornost je donekle ograničena relativno niskim rezultatom F3, za koji se ipak očekuje da će se poboljšati u narednih godina dok se zemlja priprema za ulazak u eurozonu.