LEKTORSKI DNEVNIK

Slovo čini razliku: Ističe vam vrijeme da pročitate ovaj članak

Ilustracija Foto: Getty Images
Koliko je naš jezik bogat, možemo vidjeti na primjeru sitnih razlika u riječima koje itekako mijenjaju značenje. Nije svejedno jesmo li nešto utvrdili ili ustvrdili, je li tko potreban ili potrebit, napis nije isto što i natpis, rokovi ne ističu, već istječu, a pošta može biti samo elektronička, ne elektronska ili električna.

Riječi koje se slično izgovaraju i pišu, a imaju različito značenje nazivaju se paronimi. Zbog sličnosti izraza nerijetko se upotrebljavaju jedna umjesto druge, pa tako nešto što se čini malenom pogreškom zapravo može činiti veliku razliku. 

Slovo čini razliku

Kakvi su to medijski natpisi? Oni na naslovnici novina ili internetskih portala? Možda, ali vjerojatno je riječ o zabuni. Ako se to odnosi na tekstove objavljene u medijima, onda ćemo reći – medijski napisi. Natpis je pak tekst koji na nešto upozorava ili o nečemu obavještava, primjerice natpis na ulaznim vratima.

Vrlo je lako previdjeti i razliku između glagola previdjeti i predvidjeti ako ne čitamo pozorno. Predvidjeti znači 'naslutiti što će se dogoditi', dakle možemo predvidjeti što će biti u budućnosti. Za razliku od toga, ne uočiti ono što treba, odnosno previdjeti možemo samo nešto što se dogodilo, što je napisano i sl.

Kao i u prethodnim primjerima, dodamo li glagolu utvrditi jedno slovo, dobit ćemo posve novu riječ – ustvrditi. Istraživanjem možemo nešto otkriti, točno odrediti, i tad ćemo reći da smo nešto utvrdili. Ako pak izreknemo neku tvrdnju, onda smo ustvrdili.

Pročitajte i ovo LEKTORSKI DNEVNIK Muke po datumima: Znate li da danas nije 13. siječanj, ali i da godina nije počela 01. 01.?

Zbrka s brojevima

Njih dvoje opljačkali su banku i oboje su završili u zatvoru. Kad to pročitam, automatski ću pretpostaviti da se radi o ženi i muškarcu – jer tako piše. No nije rijetkost da autor teksta zapravo misli na dva muškarca. Hrvatski jezik nudi nam mogućnost da se izrazimo jednom riječju kad želimo reći da se radi o dva muškarca, dvije žene ili muškarcu i ženi: dvojica, dvije, dvoje; obojica, obje, oboje.

Ako ste vizualni tipovi, sigurno vam nije svejedno ni kad pročitate da su na predstavi bile desetine gledatelja (zar su bili raskomadani?). Pravilno je deseci ili desetci jer to označava više skupina od deset ljudi, dok je desetina 'deseti dio cjeline'. Rekli bi neki – sitnica, ali u ovom slučaju život znači.

Milijunti nije isto što i milijunski. Primjerice, kad se u nekom gradu rodi milijunti stanovnik po redu, možemo reći da se radi o milijunskom gradu. No ako govorimo o vrlo napučenom gradu s milijun ili više milijuna stanovnika, onda je to milijunski grad, ne milijunti.

Lektorski dnevnik Foto:DNEVNIK.hr

Kakva je to e-pošta?

Pridjevi elektronički, električni i elektronski vrlo su slični izrazom, ali svaki označava nešto drugo. Često za e-poštu možemo pročitati elektronska pošta, no to nije pravilno jer se elektronski odnosi na elektrone. Naravno, nije ni električna, taj se pridjev odnosi na struju. Elektronički je pojam povezan s elektronikom, prema tome e-pošta je isto što i elektronička pošta.

  Pročitajte i ovo LEKTORSKI DNEVNIK Gdje ćeš za Novu 2024.? Osim što je možda prerano, još nešto ne valja u pitanju

U prvom poluvremenu praktično nisu ni zaprijetili suparničkoj momčadi. Praktično? Praktično je ono što je korisno, prikladno, primjerice praktičan novčanik za kovanice eura. S druge strane, praktički znači 'u praksi' odnosno 'stvarno, zapravo', i to je riječ koju treba upotrijebiti u navedenom primjeru.

Od imenice potreba izvedena su dva pridjeva – potrebit i potreban. Potrebit je onaj koji u nečemu oskudijeva, treba pomoć, dok je potreban onaj bez kojega se ne može. Recimo, u Turskoj su nakon potresa na ulicama mnogi potrebiti građani, a da bi se riješili svi problemi koji su nastali, bit će potrebno mnogo ljudi, vremena i sredstava.

Vrijeme istječe, pogreška se ističe

Kao i uvijek, jezične dvostrukosti ne bi bile potpune da se među njima ne pojavi i pokoji refleks jata (ije/je/e/i). Katkad se standard i lokalni govori razlikuju u tome, kao u primjerima letjeti i letiti, voljeti i voliti, živjeti i živiti. No ima i glagola u kojima takvi oblici imaju različito značenje. Recimo, oživjeti znači ‘postati živ’, a oživiti je ‘vratiti koga u život’. Pacijentica je oživjela, liječnica ju je oživila.

Pročitajte i ovo LEKTORSKI DNEVNIK Znate li da Maja Šuput nije u braku s Nenadom Tatarinovim?

Ako ste ljetovali na moru i dobro se osunčali, hoćete li reći da ste potamnili ili potamnjeli? Vjerojatno potamnili, ali ni to, eto, nije pravilno. Potamniti znači 'učiniti što tamnim, obojiti tamnom bojom', a za ‘postati taman, dobiti tamnu boju’ upotrijebit ćemo glagol potamnjeti.

Često možemo pročitati i da nečemu ističe rok. U takvim situacijama, rekla bih, ističe se samo pogreška. Ako nešto izlazi tekući ili mu dolazi kraj, reći ćemo da istječe, a kad nečemu damo pozornost ili nešto stavimo na vidljivo mjesto, onda se to ističe. Dakle: rok istječe, a pogreška se ističe.

Jesu li vam razlike između spomenutih paronimima samo pojašnjene (učinjene jasnijima) ili su dobro objašnjene (potpuno jasne i razumljive)?