Pitanje iz naslova u svakodnevnom razgovoru najčešće glasi: "Di ćeš za Novu 2024.?" Jasno je da riječ di ne pripada standardnom hrvatskome jeziku, pa ćemo pitanje prvo ispraviti u: ''Gdje ćeš za Novu?'', no u ovom bismo slučaju sugovornika ipak trebali pitati kamo će za Novu. Razlika će biti jasnija ako pitanja upotpunimo glagolima koji nedostaju:
Gdje ćeš biti za Novu godinu?
Kamo ćeš ići za Novu godinu?
U prvom je upitu glagol biti zapravo nužan za njegovo razumijevanje, dok u drugom primjeru glagol možemo izostaviti a da pitanje i dalje bude jasno.
Mjesni prilozi gdje, kamo i kuda često se poistovjećuju, no oni zapravo nemaju isto značenje. Prilog gdje prilaže se glagolima mirovanja, dok se kamo i kuda prilažu glagolima kretanja, no i oni se međusobno razlikuju.
Pročitajte i ovo
Prilog gdje odnosi se na mjesto na kojem se nešto nalazi, pa ćemo njega koristiti u pitanjima:
Gdje živiš? U Zagrebu.
Gdje ćeš biti za vikend? Kod kuće.
U ostalim slučajevima trebali bismo upotrebljavati priloge kamo i kuda, ovisno o tome što nas zanima – cilj ili smjer.
Želimo li znati cilj čijeg kretanja, pitanje ćemo početi prilogom kamo:
Kamo ideš? Idem na posao.
Kamo nas vodi navigacija? U centar grada.
Želimo li pak saznati smjer kojim će se sugovornik kretati, upotrijebit ćemo prilog kuda:
Kuda ideš? Idem kroz park.
Kuda nas vodi navigacija? Kroz centar grada.
Prije nego što izgovorimo ili napišemo svoj upit, trebali bismo razmisliti što nas zapravo zanima – gdje se tko ili što nalazi, koje im je odredište ili kojim će se putem kretati, te u skladu s tim odabrati odgovarajući mjesni prilog.
