U hrvatskom standardnom jeziku razlikujemo pet najčešćih funkcionalnih stilova, a to su književnoumjetnički, razgovorni, publicistički, znanstveni i administrativni. Svaki stil odgovara određenim situacijama te svoj način govorenja i pisanja prilagođavamo tome, najčešće svjesno, a ponekad i nesvjesno. Primjerice, kada dođemo u neku javnu ustanovu, školu ili kada pišemo znanstveni rad, zasigurno se nećemo koristiti razgovornim stilom.
S druge strane, kada bismo trebali izreći nešto na jednostavan i jasan način, često nam se potkradu elementi drugih stilova, a najviše odskače onaj administrativni. Tako u svakodnevnom govoru ili tekstu nailazimo na izraze poput radnja je izvršena od strane nekoga, putem telefona, od velike važnosti, na dnevnoj bazi, biti u mogućnosti i sl. Takvi se izrazi zovu administrativizmi i mogu se lako zamijeniti jednostavnijim i kraćim rješenjima kako bi tekst bio čitkiji i razumljiviji.
Uzmimo za primjer sljedeću rečenicu:
Ukoliko Vam uplata od strane nas ne bude izvršena u roku od pet dana, od velike je važnosti da nam se javite putem telefona što prije iz razloga što ćemo Vam onda biti u mogućnosti na brz način pomoći po pitanju iste.
Prilično je suhoparna i komplicirana, zar ne? To je upravo zato što je prepuna administrativizama s ciljem da zvuči ozbiljno, no sve se to može napisati znatno jednostavnije, a da ne izgubi na funkciji i značenju. Pa, počnimo.
Može i jednostavnije
Veznik ukoliko često se koristi umjesto veznika ako, no oni nisu istoznačni. Naime, veznik ukoliko upotrebljava se samo u paru s utoliko:
Ukoliko bude ljepše vrijeme, utoliko će biti više ljudi u parku.
U svim ostalim slučajevima treba pisati samo ako:
Ako bude ljepše vrijeme, bit će više ljudi u parku.
U administrativnom stilu uobičajena je i upotreba pasiva, koji sa sobom često vuče i izraz od strane kako bi se izrekao subjekt. No u svakodnevnom govoru prirodnije je i bolje izražavati se u aktivu. Tako se rečenica Uplata od strane kupca bit će izvršena. može zamijeniti s Kupac će izvršiti uplatu.
No ta se rečenica može još pojednostavniti. Izraz izvršiti uplatu primjer je ustrojstva nepunoznačni glagol + imenica, koje bi se u ostalim stilovima trebalo zamijeniti glagolom koji ima istu osnovu kao ta imenica. Dakle, umjesto izvršiti uplatu, biti u mogućnosti, vršiti dostavu, dati izjavu, donijeti odluku bolje je napisati samo uplatiti, moći, dostavljati, izjaviti, odlučiti.
Također možemo skratiti i sljedeće izraze:
- od velike važnosti > vrlo važno
- na brz način > brzo
- na dnevnoj bazi > svakodnevno ili jednom dnevno
- na mjesečnoj razini > svaki mjesec ili jednom mjesečno
- iz razloga što > zato što ili jer
- putem telefona ili interneta > telefonom, telefonski, internetom
- po pitanju toga > o tome, u vezi s tim
- na način da > tako.
Naposljetku, riječ isti/ista/isto poznata nam je iz sudskih spisa, zakona i sličnih dokumenata, međutim za njom u ostalim stilovima nema potrebe jer se može izraziti običnim zamjenicama on/ona/ono ili to.
Kada rečenicu s početka teksta ''prevedemo'' s administrativnog stila u razgovorni, dobit ćemo sljedeće:
Ako Vam ne uplatimo iznos u roku od pet dana, vrlo je važno da nam se javite telefonom što prije jer ćemo Vam onda moći brzo pomoći s time.
Možemo se složiti da je tako direktno napisana rečenica čitatelju znatno jasnija. Stoga pripazite kome i kako pišete i držite se one mudre (i, naravno, kratke) izreke: ''Manje je više.''