S kunom i lipom se družimo već 28 godina, točnije od 30. svibnja 1994. godine, kada je nova valuta uvedena u upotrebu. Od tada pa do danas kroz sustav je prošlo milijardu i 570 milijuna novčanica, odnosno tri milijarde kovanica.
No kako se novčanice i kovanice troše, redovno su se u tih 28 godina povlačile i uništavale, odnosno tiskale nove, pa je danas u sustavu oko 500 milijuna novčanica kune, kojima se ukupno iskazuje vrijednost od oko 30 milijardi kuna.
Sastav novčanica kune je stopostotni pamuk, a kako bi njihovo spaljivanje zbog različitih kemikalija i boja imalo loš utjecaj na okoliš, rezat će se na trake uže od milimetra te će se ostatak upotrebljavati kao građevinski materijal. Možda ćete tako jednog dana živjeti u zgradama čiji zidovi će kriti milijarde kuna, a da to nećete ni znati.
U 28 godina iskovano 10 tisuća tona kovanica kune i lipe
Inače, ako bismo ovih 500 milijuna novčanica poslagali jednu na drugu, dobili bismo stup od 50 kilometara, što odgovara udaljenosti od Zagreba do Karlovca.
U 28 godina iskovano je i 10 tisuća tona kovanica kune i lipe: težina je to koja odgovara težini Eifellovog tornja s temeljima. Danas je u optjecaju ipak nešto manje kovanica, očekuje se da će se povući oko 5200 tona kovanica koje će se taliti te ono što od njih ostane, prodavati kao sirovine.
Nova hrvatska valuta euro postoji od 1. siječnja 2002. Njime je plaćalo prvo 12 članica EU-a, u međuvremenu se taj broj povećao za još sedam, a s posljednjim povećanjem, riječ je naravno o Hrvatskoj, ukupno će se eurom koristiti 20 država Europske unije, odnosno oko 340 milijuna građana.
Najviše ima novčanica od 50 eura
Trenutačno je u optjecaju 29 milijardi novčanica eura, čija ukupna vrijednost iznosi 1,56 bilijuna, odnosno 1,56 milijuna milijuna eura. Kada bismo sve te novčanice eura poslagali jednu na drugu, stup bi bio visok 1500 kilometara, što je udaljenost od Zagreba do Valencije.
Među svim tim silnim tiskanim eurima najviše je novčanica od 50 eura, čak polovica. 16 je posto novčanica od 20 eura, 13 posto onih od sto. Novčanica od deset i pet eura je relativno malo, čine 10 odnosno 7 posto svih tiskanih novčanica. No najmanje je onih od 200, odnosno 500 eura, 3 i 1 posto - tako da ćete ih zaista rijetko moći vidjeti.
Od svih tih novčanica samo se 20 posto koristi u transakcijama u eurozoni, ostatak je u bankama. I to ne samo u bankama u Europi, nego i u SAD-u, Kanadi, Aziji jer euro je globalna valuta. A uskoro će i Hrvatska postati dijelom tog, na kraju dana, ipak poprilično ekskluzivnog kluba.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.