Klimatske promjene, a posebno rastuće temperature, mogu uzrokovati povećanje cijena hrane za 3,2% godišnje, prema novoj studiji provedenoj u Njemačkoj.
Kako se klimatske promjene nastavljaju pogoršavati, ova inflacija cijena znači da sve više ljudi diljem svijeta nema raznoliku i zdravu prehranu ili jednostavno nema dovoljno hrane.
Nova analiza pokazuje da bi globalno zatopljenje moglo do 2035. godine uzrokovati povećanje inflacije cijena hrane između 0,9 i 3,2 postotna boda godišnje. Zatopljenje će uzrokovat manji porast ukupne inflacije (između 0,3 i 1,2 postotna boda), dakle veći udio prihoda kućanstva trebat će potrošiti na kupnju hrane, piše ScienceAlert.
Taj učinak osjetit će se u cijelom svijetu, kako u zemljama s visokim tako i u zemljama s niskim dohotkom, ali nigdje više nego na globalnom jugu. Kao i kod raznih drugih posljedica klimatskih promjena, Afrika će biti najgore pogođena unatoč tome što malo pridonosi njihovim uzrocima.
Inflacija hrane povezana s klimom može se raščlaniti na dva međusobno povezana problema.
Prvi je da isti učinci klimatskih promjena koji uzrokuju inflaciju već otežavaju dostupnost hrane. Na primjer, više temperature mogu uzrokovati pomicanje dugo uspostavljenih i predvidljivih poljoprivrednih sezona i tako mogu spriječiti proizvodnju usjeva.
Drugi dio ovog problema je rast same inflacije. Povećanje cijena od 3% godišnje značilo bi da su kućanstva manje u mogućnosti kupiti ono što im je potrebno.
Vjerojatno će morati napraviti kompromis s kvalitetom ili možda čak kulturološki važnom hranom. To zauzvrat čini ljude osjetljivijima na bolesti i druge zdravstvene probleme. Pothranjenost je vodeći uzrok imunodeficijencije u svijetu.
Promjene u klimi multiplikator su rizika od gladi za one populacije s ukorijenjenom ranjivošću. U svjetlu toga, 134 zemlje na COP28 potpisale su deklaraciju o uključivanju prehrambenih sustava u svoje klimatske akcije, kako bi se osiguralo da svi imaju dovoljno hrane u svjetlu klimatskih promjena.
Istraživači koji stoje iza nove studije sugeriraju da bi smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo ograničiti sve utjecaje na globalno gospodarstvo. Također predlažese da diverzifikacija gospodarstva posluži kao zaštita za one zajednice koje se oslanjaju na poljoprivredu i za hranu i za prihod.
Državna intervencija također bi mogla osigurati financijsku zaštitu i pomoć u prehrani za one koji su ranjivi da budu zarobljeni u ciklusu siromaštva zbog inflacije i smanjenog pristupa hrani.