"Matični broj građana više se neće tražiti ni u službenim evidencijama Hrvatske ni u privatnom sektoru (banke i sl.). Ovim prestaje određivanje matičnog broja građana i potreba njegova traženja bilo koje javne ili privatne institucije", rekao je Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić tijekom rasprave o konačnom prijedlogu Zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju.
Time je odgovorio Damiru Bajsu (NL), kojeg je zanimalo ima li bilo tko više pravo tražiti od građana matični broj građana (MBG).
Predstavljajući Prijedlog zakona, Katić je podsjetio je da je 1. siječnja 2009. na snagu stupio Zakon o osobnom identifikacijskom broju (OIB) kao stalna identifikacijska oznaka osobnog identifikacijskog broja, koji korisnici OIB-a koriste u službenim evidencijama, svakodnevnom radu i pri razmjeni podataka.
S obzirom na to da je OIB ušao u punu primjenu, institucije njegovim korištenjem mogu koristiti i sve ostale podatke koji se nalaze u tom sustavu (osobno ime, datum rođenja, prebivalište i sl.). Time prestaje potreba za određivanjem matičnih brojeva građana kao pomoćne identifikacijske oznake.
Katić kaže da se iz postojećih evidencija neće brisati matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka Zakona o matičnom broju, već će se koristiti za povezivanje i razmjenu podataka u slučajevima kada se povezivanje podataka neće moći obaviti korištenjem OIB-a.
I dalje dvostruka evidencija u nekim slučajevima
Tijekom rasprave zastupnici su podržali prestanak važenja Zakona o matičnom broju, ali i upozorili da još uvijek postoji veliki broj evidencija koje vode razna tijela zasnovana po matičnom broju.
Davor Dretar (Klub Domovinskog pokreta) upozorio je da ćemo i dalje imati dvostruku evidenciju u nekim državnim tijelima i bankama jer građani još uvijek kada žele otvoriti tekući račun u banci moraju u nekim bankama dati i svoj MBG.
Osvrćući se na slučaj uhićenih hrvatskih državljana u Zambiji, upitao se kako su djeca iz Demokratske Republike Konga, koja vjerojatno nisu ni čula za Hrvatsku, dobila sve hrvatske dokumente, a izdani su im OIB i putovnice.
Božo Petrov (Klub Mosta) upozorio je na sporu digitalizaciju javne uprave. EU je prije pet godina Hrvatskoj dodijelio 880 milijuna kuna za projekt digitalizacije javne uprave, ali se ne zna koliko je potrošeno za to.
Damir Bajs (Klub Fokusa, Reformista i nezavisnih zastupnika) upitao je kako je moguće da su djeca iz DR Konga, koje su željeli posvojiti hrvatski građani, dobili OIB i putovnice, a državni su se organi "našli u čudu" zbog toga što se dogodilo.