U prvih devet mjeseci ove godine Hrvatska je izvezla 132,7 milijardi kuna robe i dobara, 34 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Uvezla je pak 233,1 milijardu kuna, što je 51,1 posto više nego lani. Zbog takvog rasta uvoza, pokrivenost uvoza izvozom je 56,9 posto, što je prvi put nakon dugo godina da je pala ispod 60 posto.
Detaljnija analiza uvoza otkriva kako su Sjedinjene Američke Države postale jedan od najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera, i to samo unutar jedne godine. Hrvatska je iz SAD-a u prvih osam mjeseci ove godine uvezla 15,5 milijardi kuna robe i dobara. U istom razdoblju prethodne godine ta je vrijednost iznosila oko dvije milijarde kuna, što znači da se uvoz iz SAD-a u Hrvatsku za godinu dana povećao za osam puta.
Glavni "krivac" za to je LNG terminal na Krku: čak 14,5 milijardi uvoza, odnosno 93,5 posto ukupnog uvoza iz SAD, čini ukapljeni zemni plin. SAD je time po vrijednosti izvoza u Hrvatsku preskočio brojne europske zemlje.
Naime, na hrvatsko tržište veću vrijednost robe od SAD-a izvezu samo još Italija, Njemačka i Slovenija. Zanimljivo je i da paralelno s ovime – iako u znatno manjoj mjeri – raste i uvoz iz Rusije.
Iako Hrvatska sudjeluje u sankcijama, uvoz iz Ruske Federacije porastao je za 32 posto i u osam mjeseci ove godine bio vrijedan oko tri milijarde kuna. Najveći dio uvoza, oko milijardu kuna, otpada na ulja i ulja za podmazivanje, a tu je i vakuumsko plinsko ulje nužno za proizvodnju u riječkoj rafineriji, za čiji je uvoz Hrvatska čak dobila i formalno izuzeće iz sankcijskog režima. Dok je uvoz iz Rusije rastao, izvoz hrvatskih kompanija u Rusiju je zbog sankcija pao za oko 12 posto te iznosio 746 milijuna kuna.