LNG terminal na Krku nije u interesu Republike Hrvatske već stranaca, posebno Amerikanaca, poručila je načelnica Omišlja Mirela Ahmetović.

Galerija


LNG terminal na Krku nije u interesu Republike Hrvatske već stranaca, posebno Amerikanaca, poručila je načelnica Omišlja Mirela Ahmetović. Također, upozorava kako će gubitke spomenutog terminala snositi građani Hrvatske te najavljuje nove prosvjede. S druge strane, župan Zlatko Komadina LNG terminal uspoređuje s Pelješkim mostom koji će se većinom financirati sredstvima Europske unije.

Vezani članci Inicijativa #spasime (Foto:Pixsell,Goran Stanzl) Jelena Veljača i inicijativa #spasime diktiraju tempo Vladi, premijer Andrej Plenković dao obećanja Kolinda Grabar-Kitarović i Jelena Veljača (Foto: Goran Stanzl/PIXSELL) Jelena Veljača nakon sastanka s Predsjednicom: "Ponosna sam ako sam pomogla u borbi protiv nasilja"

"Ako je hrvatski nacionalni interes LNG onda se treba napraviti da se izgradi na takav način da se angažira domaća komponenta i da se stvori hrvatska energetska sigurnost, a ne da hrvatski građani plaćaju tuđu energetsku sigurnost", smatra Zlatko Komadina, primorsko-goranski župan.

"Plenković, Ćorić i LNG Hrvatska, dragi građani, ovog časa računaju koliko će vama uzeti iz džepa kako bi pošto-poto ovaj projekt proveli jer su veleizdajnici i jer za naklonost tko zna koga pljačkaju upravo vas", kazala je Mirela Ahmetović, načelnica općine Omišalj.

Ahmetović je podsjetila da već godinu dana upozorava na nezakonitost projekta te da Općina Omišalj s tim u vezi vodi tri postupka – upravni postupak protiv rješenja mjerodavnoga ministarstva o prihvatljivosti projekta za okoliš i upravni postupak protiv lokacijske dozvole, a zatražila je i pokretanje postupka ocjene ustavnosti lex LNG-a.

"Vrlo otvorena namjera pljačke građana Hrvatske"

Istaknula da je tema današnje konferencije "vrlo otvorena namjera pljačke građana Hrvatske u korist nekih trećih zemalja, Mađarske, Europske unije ili SAD-a". Smatra kako je jasno da je projekt neisplativ te da je fijasko natječaja za zakup kapaciteta pokazao da nema interesa.

Drži da nijedna zemlja u svijetu nije zainteresirana za taj plin te da je "to što se čini prividnim interesom samo Hrvatska sposobna učiniti, tj. natjerati svoja javna poduzeća Inu i HEP da zakupe prostor za plin, koji je posve neisplativ i nepotreban". Rekla je da će "valjda HEP sljedećih 20 godina uzimati skuplji plin, a jeftini hrvatski plin će predati Mađarima".

Načelnica Omišlja smatra da se plutajući terminal jedno vrijeme 'forsirao' radi Mađarske, ali je Mađarska jasno rekla da uopće ne treba plin iz krčkoga LNG terminala. "Mađari su na posljednjem natječaju napravili hrvatske građane budalama i javili se s neobvezujućom ponudom jer - kako drugačije objasniti da se netko na natječaj za obvezujuće ponude javi s neobvezujućom, uvjetnom ponudom", istaknula je.

Nisu ponuđeni argumenti isplativosti

Rekla je da iz tvrtke LNG Hrvatske, koja provodi projekt, do danas nisu ponudili argumente o isplativosti punog kapaciteta, a ni minimalno isplativog te da vode projekt netransparentno, manipulirajući netočnim informacijama.

Ministra zaštite okoliša Tomislava Ćorića upitala je misli li i dalje da je projekt plutajućega LNG terminala 'svjetlo na kraju tunela' jer su ostali propali te mu je poručila da se pripremi na nove prosvjede stanovnika otoka Krka i županije. Premijera Andreja Plenkovića upitala je je li veleizdaja isto što i strateški interes.

Istaknula je da predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i američki veleposlanik u medijima govore da Hrvatska treba postati regionalni vođa u opskrbi prirodnim plinom, a nitko u okruženju za to nije pokazao interes, te da se plutajući terminal gradi radi američkih interesa, a SAD "za svoj strateški interes koristi leđa Hrvata".

Građanima Hrvatske je poručila da "Plenković, Ćorić i LNG Hrvatska ovog časa računaju koliko će im uzeti iz džepa kako bi pošto-poto taj projekt proveli jer su veleizdajnici i jer za naklonost tko zna koga pljačkaju upravo njih".

"Ne treba nam plutajući terminal"

Komadina je rekao kako se pokazalo da projekt plutajućeg terminala nije odživ ni u ekonomskom ni u energetskom ni u ekološkom smislu. "Pokazalo se i da nam ne treba plutajući terminal, nego kopneni, koji bi opskrbljivao Hrvatsku u interventnim situacijama te da domaća komponenta mora biti vlasnik ako želimo imati kopneni terminal na Krku", dodao je.

LNG Hrvatska je do isteka roka za podnošenje ponuda u drugom krugu postupka ugovaranja obvezujućeg zakupa kapaciteta terminala 20. prosinca 2018. zaprimio ponude za obvezujući zakup kapaciteta terminala od 0,52 milijarde kubika plina. HEP je poslao obvezujuću ponudu za zakup kapaciteta, a Ina je izvijestila kako njezina ponuda iz prvoga natječajnog kruga i dalje vrijedi. Osim ponuda za obvezujući zakup kapaciteta, pristigle su i uvjetne ponude za neobvezujući zakup kapaciteta od 0,3 milijarde kubika plina.

Kapacitet plutajućega LNG terminala u Krku trebao bi iznositi 2,6 milijarda prostornih metara na godinu, pri čemu je potrebno zakupaca za najmanje 1,5 milijarda prostornih metara da bi investicija bila donekle isplativa. (Hina,K.J.)

Vijesti gledajte svakog dana na Novoj TV, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste vijesti? Pogledajte ih besplatno na novatv.hr