Umjetno zaustavljanje ekonomije ostavilo je posljedice na cijeli svijet. Poduzetnici su se trebali čim prije prilagoditi, a mnogi su spas potražili u kreditiranju, no postavlja se pitanje: stvaraju li različite vrste potpora zombi tvrtke?
''To su uglavnom one firme koje ne mogu čak niti kamatu platiti. Tako mi to u bankarskom miljeu imamo običaj razumijevati, u principu to je suštinski i točna definicija. Firma izda račune, mora pokriti nekakve svoje operativne troškove i sad ono što preostaje mora platiti kamate za financiranje i mora platiti poreze. Prije nego što mora platiti poreze mora platiti kamate, ona nema novaca čak ni za to'', kaže Hrvoje Serdarušić, ekonomski analitičar.
Nisu održiva
Takva poduzeća dugoročno nisu održiva, a opstaju zahvaljujući kreditima. One uništavaju vrijednost svojim vlasnicima, smatra Serdarušić: ''To nije samo problem u Hrvatskoj, takve firme postoje svugdje. Zadnjih 15-ak godina imamo opći pad kamatnih stopa u svijetu. Što to znači? To znači da se i lošije firme mogu zadužiti i naravno da to dovodi do toga da takve firme i uz manju produktivnost lakše opstaju''.
Osobito uz vanjske poticaje. Čak je i HNB u svibnju upozorio da predugo održavanje potpora na tržištu može zadržati poduzeća s neodrživim poslovnim modelima i tako smanjiti raspoloživost resursa za rast zdravih poduzeća
''Ima to i svoju reperkusiju u tome da su se države povećano zadužile, ali i da su te firme, koje bi u normalnim okolnostima trebale otići s tržišta, sada opstale. Sad se postavlja pitanje: što sad dalje? Mi na neki način znamo dijagnozu, ali što je terapija?'', navodi Serdarušić.
No zadržimo se na dijagnozi kako bi se pronašao adekvatan terapijski pristup. Što je njima zajedničko?
''Ovisno o državi, o području, ali manje više se može reći da su to firme koje su više zaduženije, koje imaju manju vrijednost imovine, uglavnom su manje po veličine, naime, uglavnom su ugrožene firme koje su male ili mikro'', kaže ekonomski analitičar.
Kada je riječ o poslovnim subjektima, koji predaju financijske izvještaje, s 30-ak tisuća u 2019. godini Hrvatska je došla na 38.000, a najviše se radi o tvrtkama s godišnjim prihodima do milijun kuna.
''Od ukupnog broja poduzetnika, a govorimo o korporativnom sektoru – sve firme bez obzira na veličinu, negdje je to prije bilo stabilno oko 25 posto, sada je to premašilo 30, 31 posto. Znači, s četvrtine dolazimo gotovo na trećinu svih firmi da pripadaju tako. Imate i one firme koje su blizu te granice, koje su malo kiselkaste'', rekao je Serdarušić.
Zašto opstaju?
Na pitanje zašto zombi tvrtke opstaju odgovor može biti dvojak. Jedan je da se i takve tvrtke mogu oporaviti i postati tržišni lideri, poput najveće svjetske internetske trgovine, a drugi, kako objašnjava Serdarušić: ''Po prirodi stvari uvijek imamo nekoga tko je iznadprosječan, tko je prosječan i tko je ispodprosječan.
Imamo i one ekstreme - netko tko je iznimno uspješan i onaj tko je potpuno neuspješan. Recimo da firme koje su potpuno neuspješne ne bi bile zombi kompanije jer one na neki način vrlo brzo odumru, to su ove ispodprosječne firme. Mi smo imali sada tzv. zamrzavanje stanja, nema prirodnog odljeva koji se događa procesom tzv. kreativne distrukcije.''
Znači to da se ekonomska struktura i procesi stalno mijenjaju iznutra, tako da novo zamjenjuje staro. Uzrok su poduzetničke inovacije.
''Samim vlasnicima ili direktorima takvih firmi nije lako samom sebi priznati da se nalaze u teškoj situaciji i da rješenja možda nema. Nekad je bolje potpisati i podvući crtu, izaći van s tržišta i početi ponovno'', istaknuo je Hrvoje Serdarušić, ekonomski analitičar.
Različite su metodologije, ali primjerice 2019. godine u Americi je zombi tvrtki bilo sedam posto, a uslijed pandemije broj je narastao za dva postotna boda. S obzirom na to da mi imamo više od 30 posto, zanimalo nas je je li to prevelika razlika. Međutim, Serdarušić smatra kako su te dvije ekonomije teško usporedive.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!