Kako izgleda biti mali i srednji poduzetnik u Hrvatskoj: "Prvih nekoliko godina je izrazito teško. To se zove - dolina smrti"

"Sad kad se samo podsjetimo da ima oko 250 radnih dana i da ima više zakona nego radnih dana koji se mijenjaju. To je ta velika količina propisa to netko treba pročitati, zašto bi se inače mijenjali, ako se na nekoga ne odnose", rekla je za Informer Anny Brusić, direktorica HUP- Udruge malih i srednjih poduzetnika.

Pročitajte i ovo Što očekuje od stranaka Šef HUP-a otkrio najvažniju reformu koja treba Hrvatskoj, ali i najštetniji potez Vlade: "To smatramo neustavnim" HUP-ova prognoza Poslodavci na mukama, traže promjene: Hrvatskoj se do 2030. sprema velika promjena na tržištu rada

Tako će se primjerice ulaskom Hrvatske u eurozonu u prvoj fazi promijeniti oko 120 zakona.

"A u drugoj fazi još 900 takvih zakona i to je to poslovno okruženje koje treba biti čim stabilnije i predvidljivije. Drugi jako ozbiljan problem sigurno je pravosudni okvir u kojem tog nepredviđanja nema, nego nema pozitivnih očekivanja da će neki spor biti brzo i kvalitetno riješen što odbija strane investitore. Oni traže zemlje gdje je to jednostavnije i lakše."

Da im bude jednostavnije i lakše ne zazivaju samo stranci koji imaju namjeru doći u Hrvatsku već i svi oni koji u njoj jesu. Pri tome mislimo na male i srednje poduzetnike koji čine čak 99 posto svih poduzeća u Hrvatskoj, a tako je i drugdje.

"Hrvatska je mala zemlja pa da bih vam to dočarala onda ću vam reći u brojkama. Oni koji nisu mali i srednji poduzetnici zovu se veliki i njih ima doslovno samo 400 u Hrvatskoj. Svi drugi su mali i srednji, ali treba isto jako prepoznavati da nisu isti onaj mikro poduzetnik s pet zaposlenih i onaj srednji s 250. Oni se ubrajaju u istu grupu mali i srednji poduzetnici, ali ni blizu nisu slični."

Međutim slična je jedna stvar, njih više od polovice nakon pet godina više ne posluje.

"Koliko god grozno zvuči to je jako, jako prirodno. Poduzetnici kada nastaju, prvih nekoliko godina je izrazito teško. Nekada se to u poduzetničkoj teoriji zove dolina smrti. Od deset poduzetnika pet će propasti."

Da ne bi ispalo kako odgovaramo od poslovnih pothvata i ulaska u realni sektor.

"Treba svaka država, koja je pametna, pružiti u tih prvih nekoliko godina čim više pomoći poduzetnicima koji se osnivaju. Kad kažem pomoć ne mislimo na novce, nekad su i novci važni, primjerice sad u pandemiji, itekako je bitno dobiti novce od države, ali to ne bi trebale biti stalne situacije."

Osim novčane, pomoć je potrebna u vidu uređenog sustava

"Ono što smo vidjeli u pandemiji da se može drugačije, a to je da neki dokument koji se treba državi dostavljati i koji se desetljećima dostavljao samo na način da moraš odnijeti negdje na noge jer se drukčije ne može, odjednom se moglo. Svi takvi postupci trebaju postati digitalizirani. Treće, pristup kapitalu, kapital najčešće daju banke, komercijalne banke, one su već desetljećima konzervativne prema poduzetnicima."

Upravo su to, uz pandemiju najveći izazovi poduzetnika. Dakle, regulatorno okruženje, pristup kapitalu, administracija, ali po novom i pronalazak adekvatne radne snage.

Sveukupno je 150 tisuća poduzetnika, a među njima njih je čak 90 posto najmanjih, mikro poduzetnika.

"U prosjeku u Hrvatskoj su to poduzeća od šest zaposlenih. Svaki put kad mi mijenjamo, ne mi, ali država kad mijenja neki propis ili zakon bi trebala imati na umu to da prosječan poduzetnik u Hrvatskoj ima šest zaposlenih i da taj poduzetnik sa šest zaposlenih mora čuti, vidjeti, pročitati, primijeniti tristo zakona koji su se tu godinu promijenili."

Nemaju svi posebne odjele poput pravnih službe, zato je važno osvijestiti da: "Taj poduzetnik od šest zaposlenik mora raditi svoj posao, ako ga ne radi nego cijele dane istražuje na internetu da vidi što se promijenilo, to je to loše poslovno okruženje." 

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!