Ruski tenkovi u Ukrajini, bušeće platforme u Jadranu. Talijanska Vlada dijeli koncesije za istraživanje, a zauzvrat očekuje plin za industriju po povlaštenoj cijeni. Motiv je jasan: nadoknaditi dio plina koji je Italija uvozila iz Rusije.
Marijan Krpan iz Agencije za ugljikovodike smatra da Italija time želi dobiti dvije i pol do tri milijarde kubnih metara godišnje, što bi skupa s postojećom proizvodnjom za njih značilo otprilike pet i pol, šest milijardi proizvodnje. "To je cilj da se vrate u nekom kratkom roku na to, međutim Italija troši 76 milijardi metara kubnih prošle godine", smatra.
Ova odluka naljutila je aktiviste, a Tomić iz Greenpeacea drži da je ovo čisti poklon fosilnoj industriji koja, kako kaže, u ovo doba energetske krize ostvaruje enormne profite kako u Italiji, tako i drugdje.
Na zapadnoj strani Jadrana proizvodnja nafte i plina bitno je veća nego na hrvatskoj. Talijani imaju deset puta više bušotina, proizvode oko šest puta više plina, a iz Jadrana crpe i naftu. U Hrvatskoj je 2015. propao plan novog istraživanja. A oprečna mišljenja postoje i danas.
Energetska strategija Republike Hrvatske ne zabranjuje novo istraživanje nafte i plina u Jadranu, ali sve je manje kompanija spremnih na ovakve projekte.
"Jedna istražna bušotina s dvjesto pedeset pa i više milijuna dolara, a vjerojatnost nalaska se procjenjuje između deset i petnaest posto. Tako da je to, sasvim sigurno, prilično riskantan biznis", smatra Marijan Krpan.
U protekle četiri godine proizvodnja prirodnog plina iz hrvatskog dijela Jadrana prepolovila se. Nove Inine bušotine trebale bi taj pad zaustaviti. Za sada umjesto domaćeg, ruski plin zamijenit će američki LNG.
Više o bušenju Jadrana pogledajte u prilogu reportera Dnevnika Nove TV Marka Biočine.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.