HNB OBJAVIO NOVE PODATKE

Ima li života bez duga? Jedna vrsta kredita u Hrvatskoj je posebno rasla potkraj prošle godine

Ilustracija Foto: Getty Images
Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima, osim središnje države, na kraju 2022. iznosili su 269 milijardi kuna, što je 9,7 posto više na osnovi transakcija nego na kraju 2021. Ujedno je to i najveća stopa rasta kredita u zadnjih desetak godina, navodi se u HNB-ovu Komentaru monetarnih kretanja za prosinac.

Rast je ponajprije rezultat izrazito snažnog ubrzavanja rasta kredita nefinancijskim poduzećima, koji su u pojedinim mjesecima bilježili godišnje stope rasta veće od 20 posto, a tome su najviše pridonijeli krediti poduzećima iz energetskog sektora, istaknuto u HNB-ovu komentaru monetarnih kretanja za prosinac 2022. godine.

Rast ukupnih plasmana dosegnuo je tijekom prošle godine najviše razine u posljednjih desetak godina, pri čemu su i krediti stanovništvu ubrzali rast na godišnjoj razini, s 4,5 posto u prosincu 2021. na 5,8 posto u prosincu 2022., što je rezultat ubrzavanja rasta stambenih kredita, s 9,2 na 10,2 posto te gotovinskih nenamjenskih kredita, s 2,4 na 3,5 posto.

Plasmani na mjesečnoj razini porasli za 0,9 milijardi kuna

Promatrano na mjesečnoj razini, ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima, osim središnje države, u prosincu su porasli za 0,9 milijardi kuna ili 0,3 posto (na osnovi transakcija).

Gledano po sektorima, najviše su porasli krediti nefinancijskim poduzećima, za 0,6 milijardi kuna, a u nešto manjoj mjeri slijede ih krediti lokalnoj državi, s 0,2 milijarde kuna te krediti stanovništvu, s 0,1 milijardom kuna.

U strukturi kredita stanovništvu, u prosincu je ostvaren snažan rast stambenih kredita, za 0,8 milijardi kuna, koji je uglavnom bio uzrokovan većom potražnjom stanovništva za stambenim kreditima u uvjetima očekivanog postroživanja uvjeta kreditiranja.

U suprotnom je smjeru djelovalo smanjenje prekoračenja po transakcijskim računima koje je bilo jače od uobičajenog u prosincu, za 0,6 milijardi kuna, dok su gotovinski nenamjenski krediti ostali gotovo nepromijenjeni, izvijestili su iz HNB-a.

Pročitajte i ovo POTREBA, A NE LUKSUZ Dome, slatki dome: Do stana bez kredita? Može se, ali u Hrvatskoj je to i dalje gotovo pa znanstvena fantastika

Pročitajte i ovo NAKON TRI DESETLJEĆA Kako će izgledati stanovanje u Hrvatskoj? Uskoro se mijenjaju neka pravila

Pad gotova novca izvan kreditnih institucija za 21,5 milijardi kuna

U godini kao cjelini rast ukupnih likvidnih sredstava zadržao se na umjerenoj razini, osam posto u prosincu 2022., (na osnovi transakcija), a rast novčane mase gotovo se prepolovio u odnosu na prethodnu godinu, s 18 posto u 2021. na 9,4 posto u 2022. (na osnovi transakcija).

Pritom, unutar novčane mase snažno je pao gotov novac izvan kreditnih institucija ususret ulasku Hrvatske u europodručje, za 21,5 milijardi kuna ili 59,4 posto u odnosu na kraj 2021.

"Sličan intenzitet smanjenja iznosa gotovine u optjecaju u godini uoči uvođenja eura zabilježen je i u usporedivim zemljama koje su uvodile euro, pri čemu je proces bio najintenzivniji u mjesecima neposredno prije uvođenja eura", napomenuli su iz središnje banke.