Rast je ponajprije rezultat izrazito snažnog ubrzavanja rasta kredita nefinancijskim poduzećima, koji su u pojedinim mjesecima bilježili godišnje stope rasta veće od 20 posto, a tome su najviše pridonijeli krediti poduzećima iz energetskog sektora, istaknuto u HNB-ovu komentaru monetarnih kretanja za prosinac 2022. godine.
Rast ukupnih plasmana dosegnuo je tijekom prošle godine najviše razine u posljednjih desetak godina, pri čemu su i krediti stanovništvu ubrzali rast na godišnjoj razini, s 4,5 posto u prosincu 2021. na 5,8 posto u prosincu 2022., što je rezultat ubrzavanja rasta stambenih kredita, s 9,2 na 10,2 posto te gotovinskih nenamjenskih kredita, s 2,4 na 3,5 posto.
Plasmani na mjesečnoj razini porasli za 0,9 milijardi kuna
Promatrano na mjesečnoj razini, ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima, osim središnje države, u prosincu su porasli za 0,9 milijardi kuna ili 0,3 posto (na osnovi transakcija).
Gledano po sektorima, najviše su porasli krediti nefinancijskim poduzećima, za 0,6 milijardi kuna, a u nešto manjoj mjeri slijede ih krediti lokalnoj državi, s 0,2 milijarde kuna te krediti stanovništvu, s 0,1 milijardom kuna.
U strukturi kredita stanovništvu, u prosincu je ostvaren snažan rast stambenih kredita, za 0,8 milijardi kuna, koji je uglavnom bio uzrokovan većom potražnjom stanovništva za stambenim kreditima u uvjetima očekivanog postroživanja uvjeta kreditiranja.
U suprotnom je smjeru djelovalo smanjenje prekoračenja po transakcijskim računima koje je bilo jače od uobičajenog u prosincu, za 0,6 milijardi kuna, dok su gotovinski nenamjenski krediti ostali gotovo nepromijenjeni, izvijestili su iz HNB-a.
Pad gotova novca izvan kreditnih institucija za 21,5 milijardi kuna
U godini kao cjelini rast ukupnih likvidnih sredstava zadržao se na umjerenoj razini, osam posto u prosincu 2022., (na osnovi transakcija), a rast novčane mase gotovo se prepolovio u odnosu na prethodnu godinu, s 18 posto u 2021. na 9,4 posto u 2022. (na osnovi transakcija).
Pritom, unutar novčane mase snažno je pao gotov novac izvan kreditnih institucija ususret ulasku Hrvatske u europodručje, za 21,5 milijardi kuna ili 59,4 posto u odnosu na kraj 2021.
"Sličan intenzitet smanjenja iznosa gotovine u optjecaju u godini uoči uvođenja eura zabilježen je i u usporedivim zemljama koje su uvodile euro, pri čemu je proces bio najintenzivniji u mjesecima neposredno prije uvođenja eura", napomenuli su iz središnje banke.