Više od njega, zasjeda samo mađarski parlament. Hrvatski sabor skupno zasjeda tri dana u tjednu, mađarski parlament četiri dana, svaki tjedan od ponedjeljka do četvrtka.
U Sloveniji parlament, primjerice, zasjeda šest dana mjesečno, u Austriji tjedan dana mjesečno, u Njemačkoj tjedan do dva, u Slovačkoj dva tjedna.
U susjednoj Sloveniji parlamentarni zastupnici, u pravilu, zasjedaju od ponedjeljka do petka, rad obično završe idući tjedan u utorak. Ove su godine s radom nastavili 21. rujna, kasnije od svoj hrvatskih kolega koji su izvanredno zasjedali već 2. rujna, zasjedali šest dana, te održali dvije izvanredne jednodnevne sjednice. Slijedeća sjednica slovenskog parlamenta sazvana je za 19. listopada i trajat će također šest dana, doznaje se u Saboru.
Austrijski parlament zasjeda jedan tjedan mjesečno, obično treći tjedan. Prva dva tjedna održavaju se sastanci odbora, a četvrti tjedan je slobodan.
Češka: Dva tjedna u ciklusu od šest tjedana
Češki parlamentarci zasjedaju dva tjedna unutar ciklusa od šest tjedana, ostala četiri tjedna rezervirana su za odobre i ostale aktivnosti. Nakon ljetnog odmora, češki su parlamentarni zastupnici do sada zasjedali ukupno 10 dana.
U Njemačkoj parlament zajedan jedan do dva tjedna mjesečno s pauzama od tjedan do dva između zasjedanja. Zasjedanje započeto 28. rujna potrajalo je do 9. listopada, rad se nastavlja 26. listopada.
Poljski parlament održava dvodnevne sjednice jednom ili dva puta mjesečno. Prva sjednica nakon ljeta održana je 6. i 17. rujna, druga, 7. listopada, treća će se održati 27. i 28. listopada, a četvrta 4. i 5. studenoga.
Slovački parlamentarni zastupnici zasjedaju jednom mjesečno dva tjedna. Prva skupna sjednica Hrvatskog sabora nakon ljetne stanke, počela je 16. rujna i trajala do 30. rujna, nova sjednica u listopadu najavljena je za 20. listopada, a zastupnici će neprekidno raditi do 30. listopada.
Stanka za blagdan Svih svetih uobičajena
Stanke su, dakle, sastavni dio parlamentarnog rada, a pogled unatrag u saborski rad, pokazuje da se, u pravilu koncem listopada, a uoči službenog i neradnog blagdana Svih svetih, radila stanka, navode iz saborskih službi.
Novi, 10. saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. srpnja, radio je dakle u srpnju, a izvanredni rad nastavio je već 2. rujna, sve uz stroge epidemiološke mjere zbog pandemije koronavirusa.
Hrvatski sabor, najviše predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, svoj rad nije prekidao ni za prvog vala pandemije, a ni nakon snažnog potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka.