16:04 Predloženi proračun za 2020. godinu redom su u četvrtak hvalili predstavnici vladajućih saborskih klubova, dok je oporba na sve gledala s puno rezerve.
Klub nacionalnih manjina zadovoljan je što su potporu dobili operativni programi za nacionalne manjine iako se, kaže Vladimir Bilek, pregovaralo do zadnjeg trena. Furio Radin zadovoljan što se za njegovu talijansku zajednicu pojavila "izgubljena stavka", a radi se o srednjoj školi iz Buja te što su ostala sredstva i za izdavačku tvrtku Edit.
Branko Hrg (HDS/HSLS/HDSSB) nabraja i ostale pozitivne učinke Vladine politike, porezno rasterećenje od 9 milijardi kuna, veliko povećanje broja studentskih stipendija, povećanje izravnih potpora u poljoprivredi itd.
Rashodovna strana proračuna utječe na standard građana, a njima izravno odlazi oko 51, 5 milijardi kuna, ističe Kažimir Varda (Klub Milana Bandića), zadovoljan što je proračun potpuno uravnotežen.
Milorad Pupovac (SDSS) zadovoljan je što proračun vodi računa o institucijama pravobranitelja, poziva da se poradi na programima obnove infrastrukture i stvaranja uvjeta za razvoj poljoprivrede i turizma na ruralnim područjima na kojima žive pripadnici nacionalnih manjina.
Božica Makar (HNS) kaže da ohrabruje podatak o izvozu roba i usluga gdje se planira povećanje na 2,6 posto udjela u BDP-u što bi trebalo doprinijeti oživljavanju proizvodnje, a hvali i podatak o stanju na tržištu rada.
Oporba je međutim puno kritičnija.
Evidentno je da opada zamah rasta BDP-a, nije se ostvarilo očekivanje da će Vlada obuzdati rashode, a najviše se "grinta" na plaće javne uprave, kažu Tomislav Panenić i Ante Pranić (Klub Nezavisne liste mladih).
Žagar: Proračun bucmast, treba mu vježbe i vitalnosti
16:22 Tomislav Žagar (Klub HSU-a, SNAGA-e, nezavisnih zastupnika i Nove politike) ocijenio je da je proračun "okrugao i bucmast" i da mu treba pomalo vježbe i vitalnosti obzirom na izazove koji nas čekaju u budućnosti. Imamo rast uvoza i slabljenje domaće proizvodnje uz nedovoljnu domaću produktivnosti i nedostatak radne snage, kazao je dodavši da bi se za održiv proračun potrebno provesti reforme.
Davor Vlaović (Klub HSS-a i Demokrata) traži da se više sredstva izdvoji za obnovu školskih objekata, poljoprivredu, drvnu industriju, vatrogastvo...
Hrvatska se ponovno zadužuje, što dugoročno "ne valja", kaže Hrvoje Zekanović (Hrast) pa navodi kako ukupan hrvatski dug iznosi 298 milijardi kuna, a 2016. iznosio je 274 milijuna.
Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je da kako Hrvatska najvećim dijelom izdaje obveznice kako bi refinancirala i otplatila obveznice i dugove iz nekih prijašnjih razdoblja. "Hrvatska je u šestom mjesecu izdala obveznicu od 1,5 milijarde eura uz kamatu od 1,132 i tim novcem će se sutra otplatiti obveznica od 1,5 milijarde dolara na koju smo deset godina plaćali 6, 75 posto i na tome ćemo uštedjeti 500 milijuna kuna godišnje", rekao je Marić.
Za pojedinačnu raspravu o proračunu prijavilo se 34 zastupnika i prema procjenama predsjedavajućeg Željka Reinera rasprava će bez replika potrajati do iza ponoći.
13:40 Anka Mrak Taritaš (Klub Glasa) smatra kako brojke koje je iznio premijer Plenković ne govore kamo će nas proračun odvesti, budući je "sastavio trgovačko-klijentelističku koaliciju, kao iskusni kockar uložio je sve žetončiće, a kuća na kraju plaća novcima građana, jer ne znamo koliko će nas to na kraju koštati", kazala je Mrak Taritaš.
"To je cijena donošenja zagrebačkog GUP-a i uništenje Donjeg grada izgradnjom mimo kriterija i bit će zadnji čavao u lijes zagrebačkog urbanizma i pobjeda korupcije i kumova nad glavnim gradom", izjavila je tijekom rasprave.
Po njezinim riječima premijer Plenković odlučio je da nema cijene koju nije spreman platiti da predsjeda Vijećem Europske unije, a sve će na kraju, kaže, platiti građani.
"Proračun, Vlada i naše predsjedanje EU je zombi - postoji, ali je politički mrtvo", ustvrdila je Mrak Taritaš te dodala kako je stabilnost plaćena uništenjem države, a premijer "izvana gladac, iznutra jadac koji se bavi briselskim frazetinama".
13:10 Božo Petrov (Klub Mosta) ustvrdio je kako nema govora o poreznom rasterećenju. "Prihodi države povećani su za 30 milijardi kuna u 3 godine koji su uzeti od građana i potrošeni su, a da ne znamo kako. Država za HDZ-ove vladavine troši gotovo 147 milijardi kuna na sebe, a startala je sa 110 milijardi kuna", ustvrdio je Petrov.
Optužio je Vladu da nije ojačala niti jednu stratešku granu upozorivši kako "opet slušamo priče kao i 2008. i 2009. da se ništa neće dogoditi, a onda smo imali pad BDP-a od 10 posto i Hrvatska je bila država koja je najduže bila u recesiji i najteže iz nje izašla".
12:21 Zastupnik SDP-a Boris Lalovac upozorio je, u saborskoj raspravi o prijedlogu državnog proračuna, da u slučaju nove gospodarske krize Vlada nema više ni jednog financijskog instrumenta, odnosno nema zaštitnih mehanizama, kojima bi mogla stabilizirati gospodarstvo, osim eventualno uvođenja poreza na nekretnine.
"Porez na dodanu vrijednost (PDV) je maksimiziran na 25 posto i jedan je od najvećih u EU, trošarine na duhan i alkohol su u sivoj zoni, porez na dohodak je iscijeđeni limun, a monetarnom politikom se ne može djelovati, jer su kamatne stope gotovo na nuli", upozorio je Lalovac.
Podsjetio je kako je 2015. stopa gospodarskog rasta bila 2,4 posto, a u 2019. samo 2,5 posto ustvrdivši kako to znači stagnaciju. Dodao je i kako je zadržavanje opće stope PDV-a na razini 25 posto i odustajanje od smanjenja na 24 posto politička odluka, a znači da će se jedan posto onoga što tek trebamo stvoriti u idućoj godini izdvojiti za povećanje plaća u javnim službama. "Predloženo porezno rasterećenje mlađih osoba prema dobnim kategorijama je diskriminatorno i nije dobro", ocijenio je Lalovac.
Što se tiče korištenja EU fondova, Lalovac je rekao kako se taj novac uglavnom troši na plaćanje stranih kompanija koje rade u Hrvatskoj, a ne podržava se konkurentnost hrvatskog gospodarstva što je jedini ispravni put.
11:36 Predsjednik Sabora Gordan Jandroković zamolio je da straža udalji Gordana Marasa iz Sabornice, no nakon kraće prepirke Maras se vratio na svoje mjesto pa ga straža ipak nije iznosila, no zaradio je zabranu govora dva dana.
"Kolega Maras, trenutačno govori ministar financija i izvolite sjednite na svoje mjesto. Neće vas nitko iznositi van jer ste preteški", rekao je Jandroković Marasu. Došlo je do prepucavanja.
"Vrlo ste nepriostojni i neodgojeni. Sada molim stražu da udalji kolegu Marasa iz sabornice.
Nećemo onda tražiti stanku s obzirom na to da je kolega Maras sam otišao", rekao je Jandroković i tako zaključio prepucavanje. Jandroković je potom apelirao na zastupnike da smanje tenzije kako bi se moglo raspravljati, kako je rekao, o najvažnijem dokumentu za iduću godinu, a to je prijedlog državnog proračuna.
11:08 Nakon stanke SDP-ov Gordan Maras dobio je opomenu jer, kako je rekao predsjednik Sabora Gordan Jandroković, nije prestao pričati kada mu je rekao da prestane pričati. "Nije ovo HDZ-ova prćija", rekao je potom Maras.
10:51 SDP-ov Gordan Maras rekao je kako je Jandroković meštar od ceremonije koji brani premijera Plenkovića od pitanja zastupnika. Govorio je i o tvrtki Apis IT.
Država će, naime, od Grada Zagreba kupiti 49 posto udjela u tvrtki Apis IT. Država je vlasnik druge polovice Apisa, a nakon što se realizira transakcija, bit će stopostotni vlasnik te tvrtke.
"Žetončići u Saboru dolaze samo kada se glasa. Pogledajte koliko malo HDZ-ovaca ovdje ima. Pola vaših zastupnika ovdje nema. Dali ste Bandiću 280 milijuna kuna iz proračuna da biste ostali na vlasti", rekao je Maras Plenkoviću. SDP je zatražio stanku zbog toga.
10:49 "Ne radi se ni o kakvoj trgovini, nikakvom dealu, nego o odluci Vlade SDP-a. Riječ je o provedbi dogovora iz 2014. zbog objedinjavanja vlasništva", rekao je Plenković u saborskoj raspravi o prijedlogu proračuna, citirajući pritom Odluku o pokretanju postupka kupnje poslovnog udjela u APIS-u, koja nosi datum 29. svibnja 2014. i potpis tadašnjeg premijera Zorana Milanovića.
Premijer je tako odgovorio na prozivku Nikole Grmoje da je višak od 250 milijuna kuna, koji se pojavio zbog "promašene" brojke korisnika dječjeg doplatka, iskoristio za političku trgovinu s Milanom Bandićem.
10:45 "Vidim da ste jako nervozni pa ću biti blag", rekao je mostovac Nikola Grmoja premijeru. "Išli ste kupovati APIS, niste taj novac iskoristili za demografske mjere, ulaganje u obrazovanje", prozvao ga je Grmoja.
10:38 "Imate antieuropski refleks", poručio je premijer zastupniku Paneniću.
10:32 "Ovako bahatog premijera ne vidje Hrvatska, a te ćemo posljedice osjećati godinama. Vi razarate Hrvatsku", poručio je Ivan Lovrinović premijeru.
10:30 Miro Bulj prozvao je premijera za iseljavanje, a premijer mu je odgovorio: "Poštovana ekscelencijo Bulj, poznati ste jedino po neargumentiranim raspravama. Primitivizirate i provincijalizirate Hrvatsku i javni diskurs. To vraća Hrvatsku desetljećima unazad. Sreća je naša što vi nikada nećete biti na vlasti", poručio je premijer mostovcima.
10:29 "Izlizali ste se i nemate više potporu", odogovorio je Petrovu premijer.
10:27 Božo Petrov upitao je premijera misli li ozbiljno povećati plaće jer, kaže, ovo nije ozbiljno. "Budite hrabri, povećajte plaće za ozbiljno, kako ne bi bili kao Sirija po iseljavanju. Znamo da je rat poharao Siriju, tko je poharao Hrvatsku?" upitao je Božo Petrov premijera.
Suficit od 629 milijuna kuna
9:18 Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako je u proračunu osigurano 25 milijardi kuna samo za mirovinski sustav.
"Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu od 145,1 milijardu kuna jesu porast za 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.
Ukupni su pak rashodi od 147,3 milijarde kuna veći za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na ovu godinu. Za iduću se godinu planira suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a, odnosno od 629 milijuna kuna", rekao je Marić.
Plenković: "Proračun je dokaz odgovorne politike"
9:57 Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je Saboru prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, četvrti proračun svoje Vlade, naglasivši da je on dokaz stabilne i odgovorne Vladine fiskalne politike, te je podsjetio na postignute dobre gospodarske pokazatelje.
Proračun pred vama, najbolji je dokaz provođenja stabilne i odgovorne fiskalne politike koju provodimo, a koja se temelji na održivom i zdravom gospodarskom rastu, rekao je premijer Plenković saborskim zastupnicima.
Podsjetio je da su na početku mandata njegove Vlade makroekonomski pokazatelji bili bitno drugačiji: visoka nezaposlenost i niska stopa zaposlenosti, previsoka porezna opterećenja uz proračunskin deficit, rastući javni dug, nepovoljno poslovno okruženje...
"Danas smo sve te trendove preokrenuli i ostvarili znajčne pomake", istaknuo je Plenković, navodeći pritom ostvarenje proračunskog viška, kontinuirano smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, izlazak iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, vraćanje kreditnog rejtinga na investicijsku razinu.
Gospodarski rast više ne temeljimo na zaduživanju, nego na reformama, ulaganjima, korištenju EU fondova, fiskalnoj konsolidaciji, to je novost i obilježje u vođenju javnih financija ove Vlade u proteke tri godine , rekao je je premijer.
Ohrabruje i činjenica, dodao je Plenković, da su u 2019. održani pozitivni trendovi realizacije državnog proračuna, odnosno solidno ostvarivanje proračunskih prihoda.
"Nastavili smo kontrolirati proračunske rashode, rebalansom smo smanjili proračunski manjak s prvotno zacrtanih 0,3 posto BDP-a na 0,1 posto BDP-a u ovoj godini.
Nakon ostvarenih viškova u prošloj i pretprošloj godini, prvi put imamo priliku planirati proračunski višak opće države", rekao je premijer predstavljajući državni proračun za 2020. godinu.
Mostovci kritizirali iznajmljivanje sabornice EPP-u
9:35 Na početku sjednice Miro Bulj iz Mosta dobio je dvije opomene od predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića zbog kršenja poslovnika.
Bulj je zatražio stanku zbog državnog proračuna. "Zbog iseljavanja Hrvata danas imamo samo vaše hvalospjeve. Iselili ste Hrvate da bi se kratkoročno ovdje pohvalili. Napravili ste egzodus hrvatskog naroda", rekao je Bulj.
Osvrnuo se i na iznajmljivanje sabornice zbog kongresa EPP-a.
"Iznajmljujemo Sabornicu dva dana poslije Vukovara. Žalosno je i jadno. Dao sam zaključak o tome, no ne žele ga uvrstiti, da mi glasamo o tome", rekao je Bulj, dok mu je Jandroković rekao kako to nije istina.
"Ne znam vašu logiku koju koristite. Kad spominjete eventualni dolazak Vučića, po vašoj logici Hrvatska bi trebala istupiti iz UN-a jer je Srbija tamo, ili ne organizirati ovakav veliki kongres, u Zagreb dolazi 40 premijera", odgovorio je Jandroković Mostovu zastupniku.
"Što bi Vučić dao da je kongres u Beogradu. Nemojte provincijalizirati Hrvatsku i obmanjivati javnost vi i dio medija. Dosta toga jer je Predsjedništvo tako odlučilo. Namjerno sam to dao na Predsjedništvo", rekao je ljutito Jandroković.
"Prekršili ste Poslovnik, razgovarajući sa mnom", rekao je Bulj Jandrokoviću, na što mu je Jandroković odgovorio: "Prekršio sam ja puno toga što sam s vama komunicirao."
Naglasio je i kako će se u Saboru održati samo predsjedništvo i skupština, a kongres EPP-a bit će u zagrebačkoj Areni. Potom je odredio stanku od 10 minuta.
Najizdašniji proračunski prihod
Proračunom se ukupni prihodi planiraju u iznosu od 145,1 milijardu kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 147,3 milijarde kuna. Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu od 145,1 milijardu kuna jesu porast za 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.
Ukupni su pak rashodi od 147,3 milijarde kuna veći za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na ovu godinu.
S obzirom na kretanja ukupnih prihoda i rashoda za iduću godinu, planiran je manjak proračuna od 2,15 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a. No s obzirom na kretanja kod izvanproračunskih korisnika i lokalnu državu te konsolidaciju i potrebne prilagodbe, za iduću se godinu planira suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a, odnosno od 629 milijuna kuna.
Prijedlog proračuna rađen je na projekciji rasta BDP-a u idućoj godini za 2,5 posto.
S obzirom na očekivani gospodarski rast te uzimajući u obzir učinke četvrtog kruga porezne reforme, u idućoj se godini planira rast poreznih prihoda za 7,1 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, odnosno za 3,1 posto u odnosu na novi plan iz rebalansa.
Tako se od najizdašnijeg proračunskog prihoda, PDV-a u idućoj godini očekuje prihod od 55,9 milijardi kuna, od posebnih poreza i trošarina očekuje se prihod od 16,6 milijardi kuna, od poreza na dobit od 9,3 milijarde kuna, od doprinosa od 25 milijardi kuna, a od pomoći 18,8 milijardi kuna.
Ostali prihodi, kao što su prihodi od imovine, vlastiti i nenamjenski prihodi proračunskih korisnika i slično, u idućoj se godini planiraju u iznosu od 16,3 milijarde kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine u iznosu od milijardu kuna.
Ukupni rashodi proračuna u idućoj su godini planirani u iznosu od 147,3 milijardi kuna, što je za pet posto ili sedam milijardi kuna više u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans porast za 8,3 milijarde kuna.
U samom proračunu rashodi za zaposlene iznose 22,8 milijardi kuna, što je za 6,3 milijarde kuna, ili za 21,7 posto više, ali u tome sada nisu sredstva za plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama.
Masa plaća za osnovne i srednje škole u iznosu od 8,4 milijarde kuna sada se prebacuje na rashode za pomoći, čime ukupni rashodi za zaposlene rastu za 1,7 milijardi kuna u odnosu na originalni, odnosno za 1,2 milijarde kuna u odnosu na rebalans proračuna.
Taj porast za plaće u skladu je i s najavljenim povećanjem osnovice plaća državnih i javnih službenika i namještenika za "2 + 2 + 2 posto".
Materijalni rashodi u idućoj su godini planirani u iznosu od 15,4 milijarde kuna.
Financijski rashodi nastavljaju se smanjivati i oni su za 2020. godinu planirani u iznosu od 8,1 milijarde kuna, što je smanjenje za 17 posto u odnosu na ovu godinu.
Subvencije će iznositi 6,6 milijardi kuna, što je smanjenje za 270,8 milijuna kuna odnosno za 525,2 milijuna kuna u odnosu na rebalans.
Pomoći su planirane u iznosu od 29,8 milijardi kuna, što je povećanje od 12,8 milijardi kuna u odnosu na originalni, odnosno 13,9 milijardi kuna u odnosu na rebalans proračuna. U tom je iznosu i 507 milijuna kuna kao kompenzacija jedinicama lokalne samouprave s obzirom na povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3800 na 4000 kuna, što je predviđeno četvrtim krugom porezne reforme.
Naknade građanima i kućanstvima iznose 48,9 milijardi kuna, što je 1,9 milijardi kuna više nego što se planira rebalansom za ovu godinu, pri čemu se najveći dio (42,6 milijardi kuna) odnosi na mirovine.
Ostali rashodi planirani su u iznosu od 7,3 milijarde kuna, što je smanjenje za 1,1, odnosno 1,3 milijarde kuna u odnosu na ovu godinu, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5,9 milijardi kuna. (MT/Hina)