Posljednji slučaj utapanja zabilježen je na Dunavu, no većina od 19 slučajeva, koliko ih se samo u posljednja dva tjedna dogodilo u Hrvatskoj, bila je na moru.
''Utapanja se događaju uglavnom u jezerima i rijekama jer rijeke su tekućice, jezera su zamućena i dolazi do velike razlike u temperaturi, a na moru se često događaju zbog neznanja plivanja i zastoja srca'', objasnila je voditeljica Službe spašavanja života na vodi Silvana Radovanović.
Kao spasilac Mihovil Mošku radi već pet godina. Nema čega se nije nagledao: ''Iz iskustva morao bih istaknuti konzumaciju alkohola kao rizični faktor za utapanja. Koliko se sjećam, u svojih pet godina iskustva njih troje sam morao izvlačiti zbog alkohola.''
Patolozi napominju da 50 posto slučajeva utapanja u podlozi ima nešto drugo, primjerice bolesti, infarkt. Mnogi se ponesu onom "ma neće mene" pa naglo skaču u hladne rijeke ili more.
Sunčaju se i vrući skaču u vodu, a često i precijene svoje sposobnosti. Upravo to vrlo često dovede do nevolje, kažu spasioci, a i panika pogorša stvari.
''Najopasniji su panični plivači koji ne mogu kontrolirati svoje akcije, oni su najopasniji za nas, okolinu i sve one koji žele pomoći'', upozorava voditelj spasilačke službe na Foginovu kupalištu Karlo Bukovac.
Porazno je da je Hrvatska mediteranska zemlja, a puno djece ne zna plivati. U istočnim županijama čak njih 60 posto, a dodatni problem je i nedostatak spasioca – nedostaje ih čak 350, upozoravaju u Hrvatskom Crvenom križu.
Pročitajte više informacija o sigurnosti plivanja, pogotovo s obzirom na to da su djeca najviše ugrožena.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.