Na novinarski upit je li Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine provjeravalo gdje je prijavljena obitelj predstojnika Ureda predsjednika Vlade RH Zvonimira Frke Petešića pri dodjeli stana, Horvat je odgovorio da je nadležno ministarstvo u trenutku dodjele stana zaprimilo svu potrebnu dokumentaciju i da je to "toliko čisti primjer konzumiranog prava, da i u izvješću koje je poslano medijima, ali i u samome procesu, u ministarstvu ne vide ništa sporno".
Razočaran sam što je primjer dobre suradnje ispao problematičan
Gospodin Frka Petešić ima pravo na stan, on je to pravo konzumirao i živi u tome stanu. Malo sam razočaran i žao mi je što jedan primjer dobre suradnje između privatnih vlasnika i državnih institucija, koji je vrlo brzo generirao potrebne suglasnosti, koje su bile temelj za početak obnove predmetne zgrade u gotovo tri mjeseca, na kraju ispadne ovako problematičan, bez ijednog ozbiljnog argumenta, ocijenio je Horvat.
Na upit kako je moguće da Frka Petešić dobije stan za obitelj s više članova, ako mu je obitelj prijavljena na drugoj adresi, Horvat je odgovorio da dužnosnici prve kategorije nisu zakonom limitirani s obzirom na broj članova kućanstva, te da se ista stvar dogodila i s ministrom obrane Mariom Banožićem.
Na dodatno pitanje provjerava li Ministarstvo takve stvari ili više nekome vjeruje na riječ, Horvat je odgovorio da "ministarstvo nije preuzelo ulogu USKOK-a, PN Uskoka, Državnog odvjetništva ili nekih drugih institucija".
Postoje institucije, koje bi se time trebale baviti. U trenutku kada se apliciralo sva dokumentacija je provjerena, i provjerili smo je ponovno, i u ovom trenutku nikakvih polemika oko konzumiranja prava gospodina Frke Petešića i ministra Banožića jednostavno nema, ustvrdio je ministar Horvat.
Na upit treba li mijenjati zakon, s obzirom na to da državni dužnosnici i saborski zastupnici imaju pravo na državni stan, a za hrvatske prilike imaju velike plaće, Horvat je odgovorio kako sva ona prava, koja u ovome trenutku zakon omogućava, državni dužnosnici mogu legitimno koristiti.
Ima li netko tko primjerice živi u Osijeku, a mora na svoje radno mjesto dolaziti u Zagrebi, pravo na državni stan, mislim da je to normalna i realna potreba, i u tom segmentu, iako je zakon u fazi izmjena i dopuna, neće se mijenjati, poručio je Horvat.
Prvi prioritet su ljudi u kontejnerima na Banovini i u hostelu Arena u Zagrebu
Govoreći na upit novinara o obnovi nakon potresa, Horvat je ponovio da je Banovni nešto više od 6.600 građana, koji su morali kontejner koristiti kao privremeni smještaj, vraćeno u svoje domove nakon obnove više od 1.300 kuća.
Rekao je i da je nešto više od 5.000 ljudi u kontejnerskom naselju u centru Petrinje i na mjestima gdje su kuće do te mjere uništene da će se morati konstrukcijski obnavljati ili će morati biti srušene.
Horvat je na novinarske upite o dinamici plana obnove Banovine odgovarao u Osijeku, nakon potpisivanja ugovora o darivanju nekretnina bivše osječke tvrtke OLT Osječko-baranjskoj županiji.
Rekao je da je "prvi prioritet" u zbrinjavanju upravo 5.000 ljudi na Banovini, a kada je u pitanju Zagreb, onda su to svi koji su u Hostelu "Arena" i kojima se plaćaju ili sufinanciraju troškovi najamnine, a to je 1.486 Zagrepčana.
Na upit novinara kad bi ti ljudi najprije mogli očekivati da će ući u svoje domove, Horvat je ponovio da su 17. siječnja sklopljeni ugovori za prvih 30 kuća na Banovini, a u procesu analize zaprimljenih prijava je slijedećih 30 kuća.
Onom dinamikom kojom će se kroz sustav javne nabave ugovarati konstrukcijska obnova i zamjenski projekti, tom će se dinamikom ljudima osiguravati povratak u domove. Odaziv hrvatskih tvrtki u nuđenju takvih radova u segmentu konstrukcijske obnove i izgradnje zamjenskih objekata otvara perspektivu da se to dinamički događa iz tjedna u tjedan, puno brže, istaknuo je.