Umjesto dobrovoljnog darivanja, za plazmu ćete možda u budućnosti moći dobiti čak 25 eura.
Izvršni direktor Udruženja proizvođača lijekova iz plazme Maarten van Baelen tvrdi da smo ovisni o plazmi koja dolazi iz Europe.
"Njemačka, Austrija, Češka i Mađarska. Te zemlje zapravo prikupljaju 46 posto ukupne plazme koja je skupljena u Europi. Uzimanje krvi i plazme dva su različita postupka. Oni se međusobno ne natječu, već rade rame uz rame kako bi osigurali dostatnu dostupnost krvi i plazme za EU pacijente", rekao je.
Cijelo vrijeme se naglašavaju četiri zemlje u Europi. EU ima 27 zemalja. Pokušaj privatizacije uzimanja plazme u privatnim centrima za plazmafereze i plaćanje tog istog postupka može narušiti cijele temelje na kojima je bazirano transfuzijsko liječenje i dovesti u opasnost bolesnike kojima svakodnevno trebaju krvni pripravci", komentirala je ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu Irena Jukić.
Dodala je da su napravili operativni plan za povećanje kako bi zadovoljili nacionalni plan za opskrbu bolnica lijekovima iz ljudske plazme.
"Živo se nadam da ćemo mi kao transfuziološka struka u suradnji s ostalim kolegama uspjeti nastaviti onako što smo do sada radili, dakle bazirati sve na dobrovoljnom davalaštvu, a jednako tako da ćemo uspjeti podići prikupljene količine plazme kako bi zadovoljili samodostatnost liječenja bolesnika u Hrvatskoj i tako razmišljaju naše kolege u razvijenim EU zemljama", naglašava Jukić.
Bojazan je da bi se ovakvo što moglo zlouporabiti, primjerice u Americi zbog novca neki plazmu doniraju i do stotinu puta u godinu dana. No naplaćivala se ona ili ne, donora treba uvijek.
Više pogledajte u prilogu.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.