Izrazivši žaljenje i suosjećanje zbog teške situacije u kojoj su se našli Mirela Čavajda i njezina obitelj, Hrvatska liječnička komora (HLK) poručila je da se u ovom slučaju ne radi o prizivu savjesti. Tvrde i da se neargumentirano napada taj institut u medicini i protive se njegovu ukidanju.
''Priziv savjesti je pravna stečevina Europske unije (EU), dio hrvatskog zakonodavstva te ga jamče i mnogi međunarodni pravni dokumenti. Taj pravni institut liječnicima omogućava da zadrže svoj osobni integritet'', ističu u HLK.
''Povelja EU-a o temeljnim pravima, pravno obvezujuća za sve članice, garantira svakom pojedincu pravo na prigovor savjesti, sukladno s nacionalnim zakonodavstvima. Nadalje, pravo na slobodu savjesti iz kojeg sam institut priziva savjesti proizlazi, zajamčeno je i Općom deklaracijom o ljudskim pravima, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama te Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima'', naglasila je Komora u priopćenju te podsjetila da je Parlamentarna skupština Vijeća Europe rezolucijom iz 2010. utvrdila pravo na priziv savjesti u medicini.
U hrvatskom zakonodavstvu pak, napominju u priopćenju, pravo na slobodu savjesti regulirano je Ustavom, dok je samo pravo na priziv savjesti liječnika regulirano konkretno odredbama Zakona o liječništvu te Kodeksa medicinske etike i deontologije.
HLK smatra nedopustivim napade na ginekologe i etiketiranje cijele ginekološke struke, a što se, kako tvrde, zadnjih dana pojavljuje u medijima i javnosti.
Izrazili su i zabrinutost izjavom gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića da je 'neprihvatljivo da svi liječnici na Svetom Duhu imaju priziv savjesti'. ''Izražavanjem stava o 'neprihvatljivosti' priziva savjesti svih ginekologa na Svetom Duhu, gradonačelnik Tomašević, kao predstavnik vlasnika bolnice, radi na liječnike veliki pritisak, bila mu to namjera ili ne. Ginekolozi i medicinske sestre u ovoj bolnici su zbog toga očekivano uznemireni. Ispadaju tako u javnosti prozvani, etiketirani ili ''krivci' zbog nečeg. A zbog čega to? Samo zbog toga što su odlučili koristiti zakonski dozvoljen institut'', kazao je predsjednik HLK-a Krešimir Luetić.
Komora tvrdi da se priziv savjesti liječnika često u javnosti pogrešno prikazuje kao prepreka za ostvarivanje zakonskog prava na pobačaj ili prekid trudnoće: ''Zakonsko pravo žene na pobačaj na zahtjev i prekid trudnoće te pravo liječnika na priziv savjesti ne bi trebali isključivati jedno drugo. Zdravstvene ustanove trebaju pronaći uvjete ostvarenja oba prava. Ako nemaju zaposlenih ginekologa koji obavljaju takve postupke, to mogu učiniti ugovorom s drugom ustanovom ili ugovorom s drugim liječnicima''.
U Hrvatskoj se, prema podacima HZJZ-a, pobačaj na zahtjev može obaviti u 28 zdravstvenih ustanova, što govori da institut priziva savjesti određenog broja liječnika ne sprječava dostupnost ovog zakonskog prava žena, zaključili su u Komori.