Prema praksi u posljednjih par godina očekuje se da se prometi u trgovini na sezonskim sniženjima povećavaju čak i do 30 posto, ističe direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić.
Prema važećem Pravilniku o uvjetima i načinu provođenja sezonskog sniženja, sezonsko se sniženje odvija dva puta godišnje - zimsko od 27. prosinca, a ljetno od 1. srpnja.
Ako trgovac ne proda sve proizvode, može nastaviti s prodajom proizvoda po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, ali mu nije dopušteno oglašavati takvu prodaju kao sezonsko sniženje nakon proteka propisanih 60 dana, pojašnjava Ravlić.
Posebnim oblicima prodaje smatra se prodaja proizvoda i usluga po cijenama nižim od cijena u redovnoj prodaji, a obuhvaća, među ostalim, akcijsku prodaju, rasprodaju, sezonsko sniženje, prodaju proizvoda s greškom i prodaju proizvoda kojima istječe rok uporabe, sukladno Zakonu o zaštiti potrošača.
U Hrvatskoj i izvan sezonskih sniženja trgovci mogu prodavati svoju robu i po promotivnim cijenama, uz poštivanje pozitivnih zakonskih propisa i brigu da se ne pojavljuje nepošteno trgovanje.
"Kod sezonskih sniženja, možemo govoriti i o pitanju konkurentnosti domaće trgovine u odnosu na zemlje u okruženju i to u smislu utvrđenih rokova sezonskih sniženja. Naime, usvajajući važeće zakonsko rješenje o sezonskim sniženjima, posljednjih godina u domaćim trgovinama bilježimo sve veće i veće sezonske popuste sukladno svjetskoj i europskoj praksi i slične termine sezonskih sniženja, čime je trgovina postala konkurentnija u odnosu na zemlje okruženja", navodi Ravlić.
Primjerice, u Sloveniji sezonska sniženja se odnose na tekstil i odjeću, mogu biti ljetna i zimska. Zimska sezonska sniženja ne mogu započeti prije prvog radnog ponedjeljka u siječnju, ljetna pak ne mogu započeti prije drugog radnog ponedjeljka u srpnju. U Italiji svaka regija određuje sama svoje termine početka sezonskih sniženja. (Hina)