Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić ocijenio je u utorak da je projekt uvođenja eura u Hrvatskoj uspješno zaključen i to u najkraćim mogućim rokovima, a da su se očekivane ekonomske koristi od prelaska na euro u cijelosti ostvarile.
Vujčić je to rekao na HNB-ovoj konferenciji "Godina dana s eurom u Hrvatskoj", poručivši da je euro hrvatsko gospodarstvo učinio snažnijim i otpornijim, što je posebno došlo do izražaja u kriznim uvjetima u kojima je uvođen.
"Pokazalo se da je upravo u kriznim vremenima jako važno imati euro, koji je pomoć da se te krize lakše prebrode", rekao je guverner.
Kriza se očitovala i u visokoj inflaciji, snažnom monetarnom zatezanju, kao i izraženim geopolitičkim napetostima i neizvjesnostima, no unatoč svim specifičnim okolnostima projekt uvođenja eura je uspješno zaključen, izjavio je Vujčić, ocijenivši i da su upravo takve okolnosti učinile neke od pozitivnih učinaka još većima i značajnijima.
Govoreći o tim pozitivnim učincima, Vujčić je na prvom mjestu apostrofirao uklanjanje tečajnog rizika, što se u potpunosti i ostvarilo, pri čemu dug svih sektora u inozemnoj valuti iznosi svega oko pola milijarde eura, dok je prije uvođenja eura to iznosilo 77 milijardi eura.
Zbog toga je smanjena i premija rizika države, a ujedno i "ograničen prijenos globalno viših kamatnih stopa na domaći financijski sustav", istaknuo je Vujčić. Tako, sukladno očekivanjima, troškovi zaduživanja u Hrvatskoj su niži no što bi bili da je ostala izvan eurozone.
Kamatne stope
Rekao je da su kamatne stope, kako na stambene kredite građanima tako i na kredite poduzećima, po prvi puta u povijesti u "potpunosti usporedive", pa čak i "apsolutno niže" u određenim segmentima od prosječnih kamatnih stopa u europodručju, a "znatno niže" no u usporedivim zemljama izvan europodručja.
"Od početka karijere slušam pitanja kada će kamatne stope u Hrvatskoj biti kao u Njemačkoj. Evo, konačno i jesu takve, čak i niže u nekim segmentima. To ne bi bilo moguće bez uvođenja eura, to je jasno", izjavio je Vujčić.
Primjerice, prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj iznosi 3,64 posto, u Njemačkoj 4,22 posto, a u europodručju u prosjeku 4,05 posto. Vujčić je naveo i primjer Mađarske koja nije u eurozoni, a u kojoj prosječna kamatna stopa na stambene kredite iznosi 8,76 posto.
Slično je i s kreditima poduzeća, pa tako na kredite do milijun eura prosječna kamata u Hrvatskoj iznosi 4,74 posto, u Njemačkoj 6,27 posto, a u cijelom europodručju u prosjeku 5,65 posto. S druge strane, u zemljama koje nisu u eurozoni kamatne stope za poduzeća su često dvoznamenkaste, pa tako u Mađarskoj u prosjeku dosežu gotovo 14 posto, rekao je Vujčić.
Za gospodarstvo je važno i bitno smanjenje transakcijskih troškova, što pospješuje daljnju trgovinsku i financijsku integraciju s ostatkom europodručja, rekao je Vujčić.
Hrvatska poželjnija destinacija za strane investitore
Hrvatsko gospodarstvo tako postaje konkurentnije, a zbog svega gore navedenog, i strani investitori ocjenjuju Hrvatsku kao poželjniju destinaciju.
HNB je s 1. siječnjem 2023. postao dio Eurosustava, monetarne vlasti europodručja, koji se sastoji od Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro, dok je guverner HNB-a postao član Upravnog vijeća ESB-a.
Tako, istaknuo je Vujčić, članstvom u eurozoni Hrvatska ima i pristup likvidnosti koju osigurava ESB. "HNB po prvi puta u potpunosti može funkcionirati kao pozajmljivač zadnje nade", rekao je.
Podsjetio je i da u slučaju krize Hrvatska ima pristup Europskom stabilizacijskom mehanizmu, no nada se da joj ta dodatna sredstva nikad neće trebati. "To su sve jasne, opipljive i neupitne prednosti koje smo dobili uvođenjem eura", ustvrdio je guverner HNB-a.
Ponovio je i da je uvođenje eura imalo vrlo blag utjecaj na inflaciju, sukladno očekivanjima te ranijim iskustvima zemalja koje su uvodile euro. Istaknuo je i da je inflacija u Hrvatskoj bila niža nego u zemljama Unije koje nisu uvodile euro.
Tako, zaključio je Vujčić, uvođenje eura je bila dobra, pravovremena i ispravna odluka.
Odgovarajući na pitanje novinara o tome hoće li povećanje plaća u državnom i javnom sektoru utjecati na rast inflacije, Vujčić je rekao da u HNB očekuju, bez obzira na te povišice, da će "stopa inflacije nastaviti padati", a da time ti sektori otprilike dolaze na razinu rasta plaća kakav je već viđen lani u privatnom sektoru.
Osim predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, konferenciji je nazočio i član Izvršnog odbora Europske središnje banke (ESB) Philip R. Lane, koji je ocijenio da je prva godina članstva u eurozoni bila uspješna za Hrvatsku, kao i za samu tu monetarnu zajednicu.
"Hrvatsko gospodarstvo je lani bilo među najbrže rastućima, a imati Hrvatsku za članicu je ojačalo eurozonu", izjavio je Lane.