Metalna skalamerija na pitomoj moslavačkoj ravnici traži podzemno blago - termalnu vodu.
"Projektni zadatak je doseći 1500 metara dubine. Očekujemo između 75 i 80 stupnjeva temperature i 25 do 27 litara vode u sekundi", objasnio je Zvonimir Žarec, direktor termi Bjelovar.
Onome tko ima dovoljno vruće vode, drugi energenti ne trebaju.
Ukupno pet takvih bušotina trebalo bi omogućiti povoljno grijanje, ali i hlađenje za sve tvrtke i građane Bjelovara. Neće više biti potrebe za potrošnjom ruskog plina, arapske nafte ili korištenjem kineskih solarnih panela. Ovo je početak puta prema istinskoj energetskoj neovisnosti.
Ako se pravilno koristi, termalna voda neiscrpan je izvor energije, a da dobro grije, svjedoče i neki dosta hladni gradovi poput Reykjavika.
''Bjelovar bi trebao biti hrvatski Island. Planiramo u idućih 10 godina biti potpuno energetski održiv grad", istaknuo je Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara.
Kako to postići, ne treba gledati prema krajnjem sjeveru Europe. Dovoljan je pogled preko granice.
"Svako malo veće selo u Mađarskoj ima toplice. Mađari imaju 200 takvih bušotina, Hrvatska ima tek prvu, a Hrvatska ima dvaput veći potencijal i u smislu temperature, i u smislu vode, i općenito od samih Mađara. Mislim da smo mi negdje zapeli u tom prostoru posljednjih 50 godina", upozorio je gradonačelnik.
Zapeti bi bili i dalje da nije bilo novca iz europskih fondova. Više od pola troška bjelovarske bušotine plaćeno je na taj način.
"Financirali smo projektnu dokumentaciju na još 13 lokacija diljem panonskog bazena, odnosno, Slavonije. Vjerujem da će i drugi gradovi ovo prepoznati i da će krenuti u detaljnije istraživanje geotermi",nada se Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Hrvati su napokon odlučili otkriti toplu vodu, a europski novac trebao bi pomoći da te ambicije ne završe tek kao mlaka vodica.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.