Agencija Fitch potvrdila je u petak rejting Hrvatske 'BBB+' i poboljšala izglede iz stabilnih u pozitivne, istaknuvši snažan kumulativni oporavak gospodarstva od pandemijskog šoka, pri samom vrhu EU-a, i smanjeni javni dug.
Fitch je poboljšao ocjenu dužničkih papira Hrvatske na 'BBB+' u srpnju prošle godine, nakon zaključenja postupka prijama u eurozonu, uz stabilne izglede.
U listopadu prošle godine potvrdili su ocjenu i izglede, no ipak su upozorili da bi gospodarski rast u 2023. trebao usporiti zbog inflacije i posustajanja rasta u eurozoni.
U petak su poboljšali izglede iz stabilnih u pozitivne te istaknuli da se hrvatsko gospodarstvo snagom kumulativnog oporavka od pandemijskog šoka svrstalo na drugo mjesto u EU-u.
Realni BDP viši je za 13 posto nego u četvrtom tromjesečju 2019., a razina dohotka zaostajala je na kraju prošle godine za prosjekom EU-a za 27 posto, navode.
Na vijest iz Fitcha reagirao je i premijer Andrej Plenković.
"Dvije svjetske agencije za dodjelu kreditnog rejtinga u razmaku od nekoliko tjedana zadržale su najvišu dosad investicijsku razinu kreditnog rejtinga Hrvatske i revidirale izglede iz stabilnih u pozitivne", napomenuo je.
"Agencija Fitch utvrdila je da je u odnosu na pretpandemijski četvrti kvartal 2019. godine Hrvatska ostvarila kumulativni rast BDP-a od 13 posto, što je drugi najbolji rezultat u EU-u. Brzom oporavku od pandemije i energetske krize pridonijele su snažne mjere Vlade, kao i agilnost hrvatskih gospodarstvenika i radnika", dodao je.
"Prepoznata je važnost članstva u europodručju, kao i postignuća u pogledu političke, gospodarske i financijske stabilnosti, ravnoteže proračuna, pada udjela javnog duga u BDP-u i provedbe reformi u okviru Plana oporavka i otpornosti. Kreditni rejting Hrvatske bio je ispod investicijske razine, a sada je na korak do razine A", zaključio je Plenković.
Oslonac domaća potražnja
U iduće tri godine hrvatsko gospodarstvo trebalo bi rasti u prosjeku za 2,7 posto godišnje, procjenjuju, u usporedbi s očekivanom prosječnom stopom rasta u eurozoni od 1,1 posto.
Glavni pokretač prognoziranog rasta bit će domaća potražnja, smatraju. Procjenjuju da će osobnu potrošnju poduprijeti "stabilan" rast realnog raspoloživog dohotka, dok će se ulaganja osloniti na pojačano povlačenje novca iz fonda NextGenerationEU."
Među rizicima koji bi mogli zakočiti rast izdvajaju inflaciju i usporavanje vanjske potražnje.
Manji dug
Javni dug iskazan udjelom u BDP-u spustit će se u ovoj godini na 62,1 posto, sa 68,8 u 2022., prognoziraju, i bit će za 25 postotnih bodova manji od najviše razine u pandemijskoj 2020.
Trend smanjenja nastavit će se i u idućim godinama, iako sporijim tempom, za dva do tri postotna boda godišnje, odražavajući sporiji rast nominalnog BDP-a i očekivane primarne viškove u bilanci plaćanja.
Do 2027. spustit će se ispod razine od 55 posto BDP-a, sadašnjeg medijana u skupini zemalja s rejtingom 'BBB'.
Proračun bi u ovoj godini trebao bilježiti manjak od 0,4 posto BDP-a, znatno manji no što je Fitch očekivao u travnju.
"Proračunski rezultati bili su snažni u prvoj polovini 2023. s obzirom na to da je neizravne porezne prihode potaknula visoka inflacija. U drugom dijelu godine potrošnja će porasti zbog troškova indeksacije mirovina i nedavnog usvojenog paketa potpora te podizanja plaća u javnom sektoru."
U 2024. proračunski prihodi trebali bi biti slabiji zbog nižeg nominalnog rasta i promjena u oporezivanju osobnog dohotka i smanjenja doprinosa. Potrošnja će pak porasti zbog viših plaća u javnom sektoru i "socijalne potrošnje" i većih kapitalnih ulaganja, procjenjuju.
Ističu i "umjereni" rizik dodatnog povećanja potrošnje zbog izbora i prognoziraju povećanje proračunskog manjka u idućoj godini na 1,6 posto BDP-a. U 2025. trebao bi se ponovo smanjiti prema 0,8 posto BDP-a.
Demografski rizik
Naglašavaju da bi mogli podići rejting Hrvatske bude li inflacija slabila i BDP rastao dulje razdoblje.
Pozitivno bi ocijenili i konsolidaciju proračuna koja bi sačuvala trend pada javnog duga i strukturne reforme ili pozitivne efekte usvajanja eura.
Snizili bi pak rejting bude li gospodarstvo raslo slabije no što se očekuje, "primjerice, zbog strukturnog šoka u ključnim sektorima", "slabije demografije" ili tvrdokorno visoke inflacije, budući da bi to moglo naškoditi njegovoj "vanjskoj konkurentnosti".
Lošiju ocjenu mogao bi donijeti i kontinuirani rast duga opće države na srednji rok, "primjerice, zbog izraženog i dugotrajnog razdoblja ublažavanja proračunske politike".