Nižu se pozitivne prognoze: Što će porast BDP-a značiti za životni standard građana?

Na livadi u Donjoj Bistri donedavno je rasla samo trava, a sad će izrasti tri nove hale. Prva je već tu. U novom postrojenju za laminaciju PVC profila u tri smjene radi 160 radnika.

"Cilj nam je do kraja godine doseći brojku od 200 zaposlenih. Naša glavna tržišta, koja opskrbljujemo iz ove tvornice, su dakako područje Hrvatske i Slovenije, a većina naše proizvodnje se izvozi na tržište Italije", kazao je direktor Josip Klasić.

Ovakve investicije ključan su razlog zašto se očekuje da će Hrvatska i ove godini biti među najbrže rastućim zemljama Europske unije.

Pročitajte i ovo Porasla i državna potrošnja Stigli najnoviji podaci: Hrvatsko gospodarstvo u prvom kvartalu raslo za 2,8 posto

"S jedne strane imamo pozitivan utjecaj EU fondova, a s druge strane već jedan niz godina raste značaj robnog izvoza, odnosno općenito izvoza u hrvatskom BDP-u, što potiče kompanije da sve više investiraju u konkurentnost", objasnio je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.

Nova ulaganja donose i nova radna mjesta. U godinu dana otvoreno ih je novih 35 tisuća. Toliko stanovnika ima Varaždin. Sva ta radna mjesta treba i popuniti.

"Mislim da su izazovi slični u ovom dijelu Europe, a to je nedostatak radne snage, odnosno kvalitetne radne snage", objasnio je Klasić.

Kad ima posla, a nema radnika, rastu plaće. U godinu dana prosječna plaća porasla je za 120 eura - ali od toga 84 eura u prva tri mjeseca ove godine.

Pročitajte i ovo Rebalans proračuna Kome je inflacija majka, a kome maćeha: Državna blagajna puna, građanima cijene nikad veće

"Poduzeća nastavljaju i ove godine podizati plaće. Taj rast je znatno iznad 10 posto, u nekim slučajevima imate rast i više od 20 posto", naglasio je Stojić.

Veće plaće uz očekivani pad inflacije znači viši standard. Životnom standardu pomaže još jedan detalj. Po prvi put u povijesti, kamate na kredite u Hrvatskoj su niže od prosjeka eurozone. To bi, kako kažu, trebalo potrajati.

"Ja očekujem da će svi pokazatelji nastaviti biti uzlazni, ne vidim što bi se to trebalo, osim ako ne dođe do nove nek vanjske situacije, šoka koji bi nas trebao dovesti u neku novu krizu", kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Ne bude li šokova, Hrvatska će krajem 2023. dosegnuti 75 posto prosjeka razvijenosti Europske unije. Za potpuno hvatanje priključka će nam trebati još barem 10-ak takvih godina. 

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.