Uvođenjem eura kao službene valute Hrvatska ulazi u ekskluzivni klub zemalja članica EU koje koriste euro, s 350 milijuna građana, istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
Do sada su građani Hrvatske nerijetko štedjeli u njemačkim markama, a potom u eurima, a sad će moći štedjeti u svojoj valuti, bez bojazni da će novac gubiti vrijednost, rekao je Filipović.
"Nestat će valutni rizik, troškovi kamata bit će manji u odnosu na zemlje koje nisu dio eurozone. Uvođenje eura će pomoći i turizmu, jer brojni turisti više neće morati mijenjati novac i lakše će uspoređivati cijene, izvoznici će imati više koristi", istaknuo je ministar.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja prema njegovim riječima poseban naglasak stavlja na zaštitu potrošača i vodi računa da u procesu prelaska na euro trgovci postupaju korektno kod preračunavanja cijena i da budu pouzdan partner potrošačima.
Viceguvernerka Hrvatske narodne banke Ivana Jakir Bajo kaže da je uvođenje eura logistički zahtjevan proces. Treba unaprijed ospkrbiti banke novčanicama i kovanicama eura, a riječ je o 350 tona novčanica i 4200 tona eurokovanica. Usporedno se povlači 1,1 milijarda komada kovanica i oko 500 milijuna novčanica kuna, rekla je.
Građanima preporučuje polaganje kuna na račune u bankama kao najelegantniji način zamjena u euro jer će se konverzija provesti automatski, prema fiksnom tečaju.
Nema potrebe za gužvom i panikom jer ostaje dovoljno vremena zamjenu, s obzirom na to da će HNB zamjenjivati novčanice i kovanice kuna niz idućih godina, dodala je.
Riječki gradonačelnik Marko Filipović uvjeren je da će prijelaz na euro proteći bez mnogo problema, jer je Hrvatska visoko eurizirana zemlja. To je važan poticaj za gospodarstvo, rekao je. Najavio je da će se u gradskim komunalnim društvima potruditi da iznosi na računima za komunalne usluge budu preračunati na točne iznose, po mogućnosti i zaokruženo na manje. Poželio je građanima što više eura u novčanicima.
Upitan o stopi inflacije u Hrvatskoj, ministar Filipović je rekao da Hrvatska s trenutnih 12,8 posto ne odskače znatno od 10 zemalja EU u kojima je inflacija veća od 10 posto. Tu su i Nizozemska i tri baltičke zemlje sa stopom inflacije većom od 20 posto, rekao je.
"Kao što smo vodili računa o cijenama električne energije vodimo računa i o cijenama goriva. Svakih tjedan do dva vučemo poteze kako bismo pomogli našim ljudima. Prema tome, što godu bude u našoj moći, mi ćemo to nastaviti činiti i dalje", rekao je ministar.
Također je dodao da bi u tom kontekstu bilo dobro i ograničavanje cijena dijela prehrambenih proizvoda.