Europska komisija je u okviru proljetnog paketa Europskog semestra objavila rezultate dubinske analize makroekonomske situacije u 12 zemalja članica EU-a u kojima su ranije postojale makroekonomske neravnoteže.
Od 12 država članica, samo za dvije, Hrvatsku i Irsku, utvrđeno je da više nemaju makroekonomske neravnoteže.
''Najbitnije za nas u ovom trenutku je da Europska unija nastoji zbog trajanja pandemije koronavirusa povezati izlazak iz krize COVID-19 s novom situacijom u Ukrajini te imati koherentan kompleks svega što dolazi te REPowerEU'', kazao je premijer Andrej Plenković na konferenciji iza medije u Banskim dvorima povodom najnovije objave Komisije te predstavio i prateću prezentaciju.
''Ono što smo mi već napravili, Komisija je potvrdila'', istaknuo je govoreći o energetskom djelu.
Kada je riječ o fiskalnom djelu, ''svaka država mora pronaći način kako pomoći građanima'', kazao je te podsjetio na rebalans proračuna koji je Vlada nedavno napravila.
Prikazavši grafove o kretanju plaća, stopi nezaposlenosti, BDP-a... istaknuo je da se vidi da sve brže približavamo prosjeku EU-a te nije skrivao zadovoljstvo.
U prethodnoj analizi koju je Komisija objavila prošle godine, utvrđeno je da je devet od tih 12 zemalja imalo makroekonomske neravnoteže: Hrvatska, Francuska, Njemačka, Irska, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Španjolska i Švedska, a preostale tri Cipar, Grčka i Italija imale su prekomjerne makroekonomske neravnoteže.
Hrvatska bi 1. lipnja mogla dobiti pozitivnu ocjenu za euro
Europska komisija planira 1. lipnja objaviti izvješće o konvergenciji u kojem bi Hrvatska mogla dobiti konačnu ocjenu o spremnosti za uvođenje eura, najavio je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.
“U Hrvatskoj su omjeri duga proteklih godina znatno pali i pokazuju trend daljnjeg padanja. To šalje važan signal uoči izvješća o konvergenciji koje ćemo predstaviti 1. lipnja. Kao što znate, Hrvatska namjerava usvojiti euro kao svoju valutu od 1. siječnja 2023. godine”, rekao je Dombrovskis na konferenciji za novinare.
Upitan je li pravo vrijeme za ulazak u euro, Plenković je odvratio da je opredijeljenost za euro jasna i da je riječ o obavezi Hrvatske: ''Mi smo sada u fazi abrogacije i derogacije. Smatramo da će članstvo Hrvatske u eurozoni biti plus... imat ćemo manje kamate''.
"Netko tko štiti divljaka sada optužuje drugoga"
Upitan o aktualnim problemima poput inflacije i rasta cijena goriva, ponovio je da opcija na stolu ima uvijek i da će učiniti daljnje korake da se smanji udar na građane.
''Vidjeli smo nove cijene goriva. Super će narasti sutra, spustit će se dizel i plavi dizel, uskoro je referentni datum za odluku o cijenama derivata, početak lipnja. Detaljno ćemo izvidjeti što možemo napraviti oko cijena naftnih derivata, oko subvencija gospodarstvima i kućanstvima na cijenu energenata. Tu smo napravili jako puno. Koje god opcije budu na stolu, a imamo ih uvijek, mi ćemo učiniti daljnje iskorake kako bi se smanjio udar na standard građana u svim aspektima. Vlada analizira cijelu situaciju, osluškujemo što predlažu i drugi akteri, kada budemo spremni intervenirat ćemo ponovno", kazao je i dodao da je moguće da na red dođu i trošarine.
Upitan o sukobu policije i navijača prošloga vikenda, premijer je kazao: ''Mislim da je ovaj događaj, koji se dogodio na autocesti između Zagreba i Karlovca, grozan događaj. Toliki broj ljudi, navijača, koji su se išli obračunavati s hrvatskom policijom - to je nedopustivo''.
''Siguran sam da će istraga, a uključio se i DORH, na kraju rasvijetliti o čemu se tu točno radilo i kako je do toga došlo. Mi se kao Vlada protivimo bilo kakvom nasilju, to smo pokazali više puta, posebice na nasilju na sportskim natjecanjima. Mislim da sport i nasilje ne bi trebali imati nikakvu poveznicu. Nažalost, taj fenomen nije samo naš, to je puno širi i globalan fenomen'', istaknuo je Plenković i podsjetio da postoje brojne konvencije na europskoj razini, koje nastoje da se pravnim aktima, prije svega, prevencijom suzbije ovakvo nasilje: ''A onda i politikom, i to kaznenom, da se oni koji to rade kazne kako to više ne bi činili''.
Odgovarajući na pitanje može li se nešto postrožavanjem zakonskog okvira, istaknuo je da je ''ovaj slučaj bio nekako specifičan i krajnje neuobičajen da se ovako nešto dogodilo... Ne znam je li se ikad ovakvo nešto dogodilo, ne pamtim da je bilo ovakvog nasilja koje se dogodilo u subotu navečer''.
Ima li veze ovo što se događa s politikom u nogometu, kako je rekao splitski gradonačelnik Ivica Puljak koji želi i novi mandat na čelu grada pod Marjanom, pitali su novinari premijera, a on odvratio: ''Nisam čitao što je taj čovjek objavio, odgovorit će mu netko lokalni... To je njegova izjava, zamislite koliko kreativan morate biti da ubacite svoje sitne interese za kampanju. Poslao je Split na izbore jer je štitio nekoga tko je prijetio novinarima. Netko tko štiti divljaka sada optužuje drugoga'''.
Hrvatska uravnotežena'' nakon osam godina
''Irska i Hrvatska više nemaju neravnoteže”, navodi Komisija, ističući da su u obje zemlje “omjeri duga proteklih godina znatno pali i nastavljaju snažno padati”.
Kod ostalih 10 zemalja makroekonomska situacija je ostala nepromijenjena.
Europska komisija je krajem studenoga prošle godine, u okviru jesenskog paketa Europskog semestra, objavila da je potrebno napraviti detaljne analize kako bi se ispitala opstojnost makroekonomskih neravnoteža u 12 država članica, među kojima je i Hrvatska.
Hrvatska je bila u postupku nadzora makroekonomskih neravnoteža od 2014. godine. Sve do 2019., imala prekomjerne makroekonomske neravnoteže. U veljači 2019. Komisija je utvrdila da više nema prekomjerne, nego samo makroekonomske neravnoteže.
Postupak pri makroekonomskim neravnotežama zamišljen je tako da upotpuni sustav nadziranja EU-a na način da prati ostvarenja država članica prema većem broju makroekonomskih pokazatelja.