Brodolom na jugu Italije od prošlog vikenda još jedan je pokazatelj da ilegalne migracije neće nestati. Naprotiv, može se očekivati da će u vrijeme ratova i kriza, neizvjesnosti i nestabilnosti, broj ljudi koji tragaju za boljim životom - rasti.
Europska unija jedno je od najčešćih odredišta. Ilegalni migranti stižu preko više ruta. Posljednjih dana najviše se govori o onoj mediteranskoj. Put preko središnjeg Mediterana najsmrtonosnija je migrantska ruta prema Europi.
Prema podacima Frontexa, prošle godine srednjosredozemnom rutom do Europe je stiglo više od 100 tisuća migranata. To je porast od 50 posto u odnosu na 2021. godinu. Nisu svi koji su se odvažili na ilegalno putovanje gumenim ili drvenim brodicama stigli do cilja. Poginulima ili nestalima u prošloj godini smatra se nešto manje od dvije i pol tisuće ljudi. Od 2014. do danas ih je više od 26 tisuća.
Kako bi smanjila priljev, Europska unija preko Frontexa na Mediteranu pokrenula je tri operacije: u istočnom Mediteranu Posejdon, u središnjem Themis, a u zapadnom Indalo. Pozamašna sredstva izdvajaju se za afričke zemlje iz kojih migranti dolaze. Posebnim fondom iz 2015. za afričke je zemlje osigurano gotovo pet milijardi eura.
Prošle je godine Mediteranom do Europe stiglo gotovo 160 tisuća migranata. Zapadnobalkanskom rutom više od 145 tisuća. Upravo ta ruta bilježi i najveći porast u broju ilegalnih prelazaka u odnosu na 2021., čak 136 posto.
Da bi došli do Europske unije, migranti na toj ruti moraju proći niz zemalja koje nisu članice. Kako sve to žele jednog dana postati, Europa im za upravljanje migracijama i vlastitim granicama daje novac iz pretpristupnih fondova. 2021. i 2022. primile su više od 201 milijun eura. Dogovara se i pomoć Frontexa.
Najviše novca Europska unija ipak daje Turskoj - zemlji s više od tri i pol milijuna izbjeglica na svom teritoriju. Za migrante tranzitna zemlja, za Europsku uniju ključna je u sprječavanju velikog vala izbjeglica. Od 2015. do danas Europa joj je zbog toga kroz razne humanitarne fondove dala sedam milijardi eura.
Bez obzira na silne milijarde, pitanje je kako će se i koliko dugo postojeći dogovori uspjeti održati. Ugrožava ih kriza u Ukrajini, potres u Turskoj, ali i općenito nestabilna geopolitička situacija.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.