Stravičan slučaj s Paga doveo je do toga da su socijalni radnici postali meta gnjeva cijele zemlje. No u većini slučajeva njima su ruke također vezane. Moraju raditi prema zakonu, čekati odluke suda - koje nikako da dočekaju. Ovo je priča koja možda može najbolje pokazati s čime se sve bore socijalni radnici, kao i to da djecu, nažalost, može imati svatko.
Vani je minus pet. Dijete od tri godine vrišti na sav glas. Na videu koji je snimio jedan od susjeda u prosincu 2018. jasno se čuje vrisak, od kojeg su se naježili i oni, a i ekipa Provjerenog. Anonimno su i prije toga, kažu, prijavljivali u nekoliko navrata. I Centru za socijalnu skrb, policiji, čak i komunalnom poduzeću. Zbog obiteljskog nasilja intervenirala je i policija.
Centar za socijalnu skrb Dugo Selo dobio je niz prijava zbog te obitelji. Tako im je dojavljeno da se supružnici svađaju, vrijeđaju, psuju i viču na djecu. Jedno dijete palo im je s balkona, a majka ih vrijeđa i naziva kravama, glupačama.
"Socijalni slučajevi. Pozdravimo se i to je to, čudni su. On voli malo potegnuti, pa dječica pate", rekao je anonimni susjed kojeg smo upitali za mišljenje o toj obitelji koju poznaje tek iz viđenja.
Muku muče...
"Imam dvoje epileptičara, muku mučim, ja sam bolesna, djeca imaju stalne napade, stalno sam s njima. Možete u Centar, ja se nemam čega sramiti, ja i muž imali smo okršaje, ali to je prošlo“, objašnjava majka djece.
Na pitanje o prijavama o obiteljskom nasilju i tome da ju je muž želio pregaziti automobilom, majka djece smireno odgovara kako su to tek „priče, nagađanja“.
„Nije on mene htio pogaziti, nego sam se ja poskliznula kako je ovdje bio led. I valjda su ljudi naišli pa su krivo shvatili da je on mene htio pregaziti“, objašnjava situaciju majka te potvrđuje da je njezin suprug sklon alkoholu.
Oboje sliježu ramenima. Kažu, bilo je svega, ali i prošlo je. Rade na tome da budu bolji roditelji, da se brinu o djeci. U trenutku dok smo stajali ispred kuće jedno je dijete uzelo ključeve auta.
„Evo, vidite, malo su nestašni“, govori nam majka. Otac djece spomenuo je i zgodu kada je ostavio ključeve od auta, a njegov sin ih je uzeo i odvezao se niz ulicu.
Na to su upozoravali i susjedi, da se djeca dovode u opasnost, lutaju. Jedna je situacija mogla skončati opasno po život, prije dvije godine kada je jedno dijete palo s balkona.
„Nažalost se dogodilo prije tri ili četiri godine da su se igrali gore i da joj je Leonardo uzeo igračku i onda ju je gurnuo (sestru). On to nije htio“, kaže nam majka sinčića koji je vlastitu sestru gurnuo s balkona.
Susjedi strepe nad djecom više od roditelja
Kakvo je stanje u samoj obitelji? Otišli smo pitati u Centar za socijalnu skrb. Ravnateljica Centra objasnila nam je da su prijave koje su građani slali u ovom slučaju, slali da ne bi imali slučaj Paga u svojem susjedstvu. Nisu željeli išta prepustiti slučaju. Jer, kažu, vidjeli su sve, i ženu pretučenu utezima, i oca koji je premlatio kćer. No, slučaj djece s Paga ih je prestravio.
Taj je isti slučaj ne samo prestravio nego i upozorio na odgovornost sustava koji je mogao ili nije mogao spriječiti tragediju. I neizbježno postavio pitanje - tko je kriv?
"Prepoznala sam određene propuste u radu za koje je odgovorna ravnateljica. Iz tog stručnog nadzora će se vidjeti i koliko su radnici u samom centru bili ažurni, odgovorni i kompetentni, ali i kakva je bila suradnja s ostalim institucijama", rekla je o slučaju na Pagu resorna ministrica Nada Murganić.
Po pitanju Paga postojale su mjere i prije ovog slučaja. Roditeljima je zbog zlostavljanja najstarije kćeri ona oduzeta, a oni su kažnjeni.
„Sud je donio odluku 2017. godine, na koju se okrivljenici nisu žalili. Izrečena je bila kazna zatvora u trajanju od godinu dana, ali ista zamjena za uvjetnom osudom rok kušnje od 3 godine“, objasnio je glasnogovornik Općinskog suda u Zadru Denis Klarendić.
Spore reakcije nadležnih službi
Zašto uvjetna, a ne zatvor - roditeljima koji imaju još četvero maloljetne djece? Pitamo se što o tome misli onaj koji je tada donio takvu odluku. Podsjetimo, u svim posljednjim slučajevima obiteljskog nasilja netko od žrtava nekad je upozorio na propust u sustavu. Pretučena žena prije mjesec dana rekla nam je da je na prvu naznaku fizičkog nasilja reagirala.
„Policija je rekla da će me dalje obavještavati što se događa, međutim u vezi s tim do dana današnjeg nitko me nije obavijestio“, rekla je žrtva obiteljskog nasilja, Mihaela, koju je partner životinjski pretukao.
Edina, čiju je kćer bivši suprug teško istukao, zvala je policiju. Odgovor je bio prespor.
Ravnateljica zagrebačkog centra za socijalnu skrb kaže - rade i izvan svojih mogućnosti. Na svakom slučaju radi tim stručnjaka. Centar u njima nije jedini. I opet, tragedije nekad ne mogu spriječiti.
„Nama nije problem da smo mi u medijima. Mi bismo samo htjeli da se na neki način pokaže kako radimo i je li to dobro ili ne. Ali službena tajna i zaštita osobnih podataka često nas sprječava da kažemo što se dogodilo“, rekla je Tatjana Brozić Perić, ravnateljica CZSS-a Zagreb.
"Neki dan ga je gušio..."
„Neki dan ga je tu gušio (brat mlađeg brata). Rekli smo mu da da će završiti u domu ako to bude radio. Teška srca sam to rekla, ali me bilo strah za dijete. Ja ne znam što je s njim u zadnje vrijeme, jesu li to te tablete koje pije… Onda ljudi misle da mi to potičemo“, govori majka s početka priče iz Dugog Sela.
Kaže da djeca imaju dijagnoze, a ona se trudi koliko može. Stalno je netko s njima. Priznaje da problema ima, ali rade na tome. Prema dogovoru, otišli smo do Centra za socijalnu skrb u Dugom Selu. Dočekale nas i ravnateljica i socijalna radnica. I njima smo pokazali snimku dječjeg vrištanja na hladnoći.
„Mi saznanja o tome nemamo… ovo je nedopustivo i prestrašno“, rekla je ravnateljica
Kažu da za ovu posljednju nisu ni znali. Sve ostalo navedeno već su zaprimili i reagirali.
Tvrde da su posljednji put kod obitelji bili krajem 12. i početkom 1. mjeseca. Odradili su i timsku obradu koju su trebali odraditi, djeca su uredno cijepljena. Redovito su ih odvodili kada su bila testiranja za školu pa se procijenila odgoda itd. Redovito ih odvode u tretmane u koje su trebali biti uključeni, tako da u tom dijelu roditelji zaista jesu odradili ono što je bilo potrebno“, govori socijalna radnica Jelena Van Gemeren.
Kažu i da su oni u obitelj ušli zahvaljujući susjedima. Da njih nije bilo, za sve možda ne bismo ni saznali. No susjedi i dalje postavljaju pitanje je li Centar učinio sve.
„Obiteljski zakon predvidio je da sve ide postupno. Ako se ne radi o situacijama kada je ugrožena sigurnost djeteta, kada se ide na žurne mjere izdvajanja, ide se postupno. Obitelj se uključuje u savjetovanja, kod psihologa , sa školama, sa poliklinikom“, objašnjava Nada Petković, ravnateljica CZSS-a Dugo Selo.
A to su sve prošli i dalje prolaze. Centar i dalje ima nadzor nad njima. Upozoravaju da koliko god su i sami odgovorni za svaki slučaj, nisu jedini, već samo karika u katkad očito presporom lancu.
„CZSS, policija, sud, škola i zdravstvo. Mislim da pristup zaštiti djece treba biti zajednički i kad se dogode ovakve tragedije, mislim da se ne trebamo optuživati, nego preuzeti dio odgovornosti za ono što nismo ili jesmo napravili, a mogli smo“, dodaje Petković.
Ključan problem leži u sudstvu
Izuzimanje djece kao najteža i najsloženija jest jedna od odluka koju može preporučiti Centar, ali odluku donosi sud. Kažu da zna doći do problema.
„Negdje ti postupci traju predugo i oni bi trebali biti vrlo promptni. Nekad odluku nije lako donijeti, ali ju treba donijeti“, govori ravnateljica Centra u Zagrebu.
Čak i u situacijama kad se izuzme dijete, a to je onda uistinu situacija u kojoj je zanemarivanje ili zlostavljanje djeteta preraslo u kazneno djelo, ravnateljica Centra tvrdi - sud ne progoni roditelja, što znači da roditelji ne odgovaraju zakonski za svoje ponašanje. Samo u ovom centru, kaže, imaju takvih osam slučajeva.
„Svi su ti slučajevi na Općinskom državnom odvjetništvu i ni u jednom slučaju nisu pokrenuti kazneni postupci“, dodaje ravnateljica centra iz Dugog Sela.
U prilog navedenom ide i podatak koji je ovih dana izašao u medijima. Sutkinja koja je u svojoj ladici imala 700 neriješenih predmeta. Više od pola njih odnosilo se na obiteljsko nasilje. Sve dosad rečeno dovoljan je alarm da u društvu nešto opasno ne funkcionira. Shvatili su to ne samo građani koji su i sami odlučili prijavljivati već i javnost koju su tragične sudbine kojima se mediji pune posljednjih tjedana natjerale na akciju. Nekolicina javnih osoba organizirala je grupu na Facebooku #spasime.
34 tisuće ljudi za prosvjed
„Osjećamo da je odnos prema nasilju kod nas krenuo krivo. Postali smo preplašeno društvo koje ne reagira na nasilje, a nasilnici nisu dovoljno kažnjeni. Na neki se način nasilje, da ne kažem tolerira, ali naprosto nije dovoljno apsotrofirano“, govori glumica Ecija Ojdanić.
Više od 34 tisuće ljudi postalo je članom grupe koja najavljuje prosvjed u subotu 16. ožujka na zagrebačkom Tomislavovu trgu.
„Prosvejdom ćemo kao društvo izraziti da nasilje nije u redu da se o njemu treba više govoriti. Pokazati žrtvama nasilja da nisu same i da mogu potražiti pomoć jer mi kao društvo i pojedinci možemo reagirati“, dodaje Ojdanić.
Činjenica je da možemo. Kao što su i anonimni građani reagirali, slali dopise, čak i snimali.
I pokrenulo se, upozoreni su nadležni, vidi se promjena. Daleko je to od idealne slike obitelji bez ikakvih problema, ali s njima se radi. I što je važnije - netko sve to prati, gleda, nadzire. Katkad je to centar, a katkad prvi susjed.
Ako ste se pitali zašto o toj obitelji ne znamo ništa, ni gdje žive ni kako izgledaju, ni kako se zovu - to nije važno za priču. Važno je samo da takve obitelji postoje, da su tu, da trebaju pomoć, i djeca i roditelji. Svi. Oni su upozorenje da zatvaranje očiju pred problemom nikoga ne amnestira, a da reakcija može spriječiti velike tragedije.
Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr