Cijene garaža u posljednjih nekoliko godina rasle su čak i više od cijena stanova.
Primjerice, doda li se 2000 eura na iznos od 65.000 eura koliko se traži za garažu od 22,5 kvadrata u novogradnji u zagrebačkoj Babonićevoj ulici, u Slavonskom Brodu može se kupiti dvosobni stan od 54 kvadrata.
Garaža od 15 kvadrata se u zgradama na platou na Savici prodaje za 35.000 eura, u novogradnji na Gajnicama isto toliko kvadrata garaže prodaje se po 32.000 eura, a isto toliko treba izdvojiti za 18 kvadrata podzemne garaže na Laništu.
Rast cijena nekretnina prati i poskupljenje parkirnih mjesta
"Garaže za prodaju se oglašavaju rijetko, prodaju se brzo za relativno visoku cijenu, a često se prodaju i prije samog oglašavanja. Cijena je viša nego ranije i očito formirana zakonom ponude i potražnje. K tome, dnevne migracije s mjesta stanovanja na mjesto rada uzrokuju različitu dostupnost parkirnih mjesta u poslovnim i stambenim zonama u različito doba dana", kazali su za Forbes arhitekti i urbanisti članovi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Opće trendove porasta cijena nekretnina prati i poskupljenje cijena parkirnih mjesta.
Na nekim lokacijama cijene rastu i više od općeg trenda, kazao je voditelj odjela investicija agencije Opereta Krunoslav Lisjak i naglasio za Forbes da su cijene garažnih mjesta rasle čak i više od cijena stanova: "Cijene stambenih nekretnina proteklih godina u prosjeku su na godišnjoj razini rasle više od 17 posto, dok su cijene garažnih parkirnih mjesta rasle u prosjeku gotovo 20 posto."
Konkretno, ako za kvadrat stana u novogradnji u širem centru Zagreba treba izdvojiti 4000 eura, otprilike polovicu tog iznosa, 2000 eura, izdvaja se za kvadratni metar mjesta u garaži.
Ponegdje cijene rastu iz obijesti, ali to nije pravilo
Iako iznimno visoke, takve cijene ne nastaju samo iz obijesti, za rast cijena postoje i neki opravdani razlozi, dodaje, ali to se ne odnosi na svako povećanje cijena. Kod novogradnji, tumači Lisjak, do povećanja cijena dolazi zbog rastućih cijena zemljišta, troškova gradnje, novih dodatnih protupotresnih standarda, utjecaja podzemnih voda na nekim lokacijama, posebice ako se ide na razine ispod nivoa -2.
"Kod određivanja cijena garažnih mjesta zarada i nije ključni faktor, već je to pokrivanje troškova svih navedenih faza izgradnje do postavljanja objekta. Također, za višu cijenu kvadrata dodatan argument može biti i prestiž što se u odnosu na neke druge projekte uz stan može ponuditi i garažno parkirno mjesto više”, dodaje.
Najviše cijene parkirna mjesta i garaže postižu u centru grada, a najskuplja su u renomiranim rezidencijalnim četvrtima Tuškanac, Šalata i Medveščak. Cjenovno ih prate i okolica Kvaternikovog trga te Trešnjevka gdje su veliki izazov gustoća naseljenosti i nedostatak parkirnih mjesta, kaže Lisjak.
Automobili su na svakom koraku
Arhitekti i urbanisti napominju da je prostornim planovima propisan broj parkirališnih mjesta po stanu ili prostoru koji se povećava jer nekadašnji standard, jedno parkirno mjesto po stanu, nije dovoljan.
No, nemoguće je, dodaju, generalno točno definirati je li u novogradnjama izvedeno dovoljno parkirnih mjesta: ''Dojam je da parkirnih mjesta posvuda manjka, premda je urbanističkim planovima predviđen njihov dovoljan broj. Primjećujemo probleme na lokacijama koje su definirane detaljnim urbanističkim planovima jer se tamo načelno planiraju veći kompleksi zgrada i gotovo sva parkirna mjesta su u podzemnim garažama zgrada za potrebe samih stanara te nedostaje slobodnih parkirnih mjesta za ostale građane."
Podzemne garaže uglavnom zadovoljavaju potrebe stanara, ali ne i ostalih građana, stoga je sve teže naći slobodno mjesto na javnim parkiralištima.
Problemi se pojavljuju kad parkirališna mjesta nisu obveza uz kupnju stana, iako su tako planirana. Stanari ih ne kupuju jer su skupa, što doprinosi kroničnom nedostatku javnih parkirališnih mjesta. Upravo zbog visokih cijena ni iznajmljivači poslovnih prostora ne zakupljuju parking za sve zaposlenike. Stoga oni parkiraju na javnim površinama, što opet ne ostaje dovoljan broj slobodnih parkirnih mjesta za posjetitelje.
Gradit će se garaža za Klaićevu
Zagrebparking upravlja s 35.905 javnoparkirališnih mjesta i s 10 javnih garaža s 3.326 parkirališnih mjesta, kazali su za Forbes Hrvatska iz najvećeg gradskog organizatora parkiranja. Iako su to velike brojke, ni približno nisu dovoljne da zadovolje rastuće potrebe prenapučenog grada. U Zagrebu je velika potražnja i za parking mjestima te garažama u privatnom vlasništvu.
U sklopu izrade tehničke dokumentacije rekonstrukcije i izgradnje prometnica u gradu se, kažu, planirali supstitucija postojećih i izgradnja novih parkirnih mjesta ako će to planski dokumenti i prostorne mogućnosti dozvoliti.
Najavljuju i da će ove godine krenuti u rješavanje jedne od vječnih, opasnih i neuralgičnih točaka u centru grada: ''Programom izgradnje komunalne infrastrukture u Gradu Zagrebu u 2024. godini planira se pokretanje izrade tehničke dokumentacije za izgradnju garaže Klaićeva planiranog kapaciteta oko 800 parkirno garažnih mjesta.''
Poboljšavanjem javnog gradskog prijevoza riješio bi se i problem parkiranja u centru, smatraju stručnjaci iz HUP-a, a Lisjak navodi i sustav javnih bicikala, kao u Splitu. Važno je kombinirati mobilno i održivo, dovoljno parkirališnih mjesta, pješačkih prostora i urbano zelenilo.