"Kao da ti suci koji su donosili odluku nemaju znanje ni kapaciteta naučiti da bi razumjeli osnovne stvari, dakle debakl žešćih razmjera", kazala je Iva Tadić, korisnica konvertiranog kredita.
Iva objašnjava da je konverzijom kredita u euro dobila umanjenje glavnice za 12 tisuća eura. Tužbom traži sto tisuća kuna za preplaćeni tečaj i kamatu. Odlukom Vrhovnog suda o pravu samo na zatezne kamate natrag može dobiti mrvice.
"Ja ću ići do zadnjeg atoma snage. Moja mama kaže da zaboravim, da je tako kako je. Zaboraviti to neću, uvijek sam bila borac. Idemo pa makar dobila 22 lipe, kao što sam dobila povrat poreza, ali ja ću te 22 lipe uzeti jer ja to zaslužujem, jer to je moje", rekla je Iva Tadić, korisnica konvertiranog kredita.
Dva pravna stava Vrhovnog suda o tome imaju li ili nemaju građani pravo na obeštećenje nisu dobili potrebnu većinu glasova sudaca. Odluke još trebaju proći sudsku evidenciju. Da bi tu moglo doći do obrata, nada se i Snježana.
Ići će se prema Strasbourgu?
"Ja nastavljam s tužbom prema Ustavnom sudu, ako treba i prema Strasbourgu. Ako treba, skupit ćemo novce jednom dužniku pa ga poslati u Strasbourg, platiti mu troškove, ali ne stajemo na ovome, znači ne odustajemo", poručila je Snježana Jurković, također korisnica konvertiranog kredita koja traži odštetu višu od 300 tisuća kuna za preplaćene kamate i tečaj.
"A ovako ćemo dobiti 15 do 20 tisuća kuna. To vam nije dovoljno ni za sudske troškove ni za troškove odvjetnika. U mom je slučaju to 15 posto, dakle taman sve to pokrijemo. Mislim da ćemo čak biti u minusu", pojašnjava Snježana.
Problem za 20 tisuća građana koji su prema podacima udruge Franak pokrenuli tužbe. Nakon pravomoćnosti presude preostaje im tužba Ustavnom sudu.
"To je jedno pravno sredstvo kojim se štite ustavna prava, u ovom slučaju zabrana diskriminacije i jednakost svih građana. Ne možemo reći da su oni koji su konvertirali kredite i oni koji nisu konvertirali izjednačeni. A zašto? Zato što oni koji nisu konvertirali kredite i potražuju na sudovima obeštećenja i dobivaju u stopostotnom iznosu, oni u konačnici banci plaćaju otprilike 50 posto manje nego potrošač koji je svoj kredit konvertirao", ističe odvjetnik Igor Metelko.
Banke tvrde suprotno
"Ovo pravno shvaćanje nije u skladu s prethodnim pravnim shvaćanjem istog tog suda. Druga činjenica je da je u Hrvatskoj doneseno zakonsko rješenje na temelju kojeg su potrošači već obeštećeni u iznosu od sedam i pol milijardi kuna, ali ne samo da su cjelokupno obeštećeni, nego i dovedeni u položaj ravnopravan s korisnicima drugih kredita", smatra direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko.
I banke razmišljaju o daljnjim pravnim potezima. Vrhovni sud pak danas o svemu šuti, tek poručuje da će svoju odluku javnosti objasniti sutra.
Više o nezadovoljstvu građana spram odluke Vrhovnog suda pogledajte u prilogu reporterke Dnevnika Nove TV Josipe Krajinović.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.