Dio izbjeglica iz Ukrajine u Hrvatskoj je smješten u Motelu Plitvice gdje ih je danas posjetio stigao hrvatski premijer Andrej Plenković, a uz njega su i ministar zdravstva Vili Beroš, ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut i ukrajinski veleposlanik Vasilj Kirilič.
''Poduzet ćemo sve da omogućimo intgeraciju''
''Ovo je samo početak, broj izbjeglih bit će i veći, ali dobrodošli su'', istaknuo je Plenković nakon posjeta te je istaknuo: ''Djeca trebaju imati mogućnost da idu u škole i vrtiće. Poduzet ćemo sve da tu integraciju omogućimo''.
''Dosad je došlo 1217 izbjeglica. Ovdje je nešto više od 70 ljudi, mahom su to žene i djeca. Ima ih nešto u Varaždinskim toplicama i u Osijeku. Većina su došli ili u vlastite kuće u Hrvatskoj ili kod obitelji i prijatelja. Mi smo razgovarali s ljudima iz različitih krajeva Ukrajine. Radimo sveobuhvatne pripreme za prihvat naših prijatelja iz Ukrajine. Civilna zaštita koordinira cijeli proces. Osnovali smo radnu skupinu i u nju su svi uključeni'', kazao je Plenković.
''Bilo je nešto slučajeva COVID-19 jučer, Danas ne. Oni koji su pozitivni, oni su izolirani'', kazao je Plenković, koji je brzo otišao dalje na radni ručak s veleposlanicima država članica Europske unije (EU) u Hrvatskoj kojem je, u prigodi francuskoga predsjedanja Vijećem Europske unije, domaćin veleposlanik Francuske Republike Gaël François Veyssiere.
''Nekoliko pozitivnih nalaza detektirano je na brzom antigenskom testiranju u Motelu, a Ukrajinci se testiraju i uzima im se cijepni status prilikom ulaska u zemlju'', kazao je Beroš i podsjetio da je Ministarstvo zdravstva izdalo uputu o postupanju, a jedan od elemenata je i osiguranje smještaja za COVID-19 pozitivne.
Osiguran je i jedan liječnički tim u motelu Plitvice, kao i zubar te psihosocijalna pomoć, a Beroš je kazao i da je dosad ukupno bilo pruženo pet hitnih intervencija u sva tri prihvatna centra te 32 zdravstvena zahvata.
Kirilič: U povijesti čovječanstva nije se dogodilo da jedna država terorist granatira nuklearnu elektranu
"Sinoć je bio veliki tragični pokušaj granatiranja najveće nuklearne elektrane u Europi. Još u povijesti čovječanstva nije se dogodilo da je jedna država, a ovdje bih trebao koristiti riječ država - terorist, granatirala nuklearnu elektranu. Svijet bi trebao dati snažan, apsolutno jednostavan i jasan odgovor ruskoj agresiji", poručio je Kirilič i zahvalio na podršci Hrvatske ukrajinskom narodu te istaknuo da se ruska agresija na Ukrajinu nastavlja.
Istaknuo je da se njegovi sunarodnjaci ovdje ''osjećaju kao kod kuće'', dodao da je Plenković "uvijek bio i ostaje veliki prijatelj Ukrajine" te zaključio: "Vi ste obranili svoju državu, mi smo sigurni da ćemo obraniti svoju".
Što se tiče smještajnih kapaciteta, ''pripremljeno je oko 3000 kreveta, a i drugi se podižu kako dolaze. Otvorena je i e-mail adresa rcz.zbrinjavanje@mup.hr na koju se mogu javiti građani koji žele ponuditi smještaj i ostalu vrstu pomoći'', kazao je Trut i pozvao građane da ostave i fotografije smještaja, kao i adresu i geolokaciju kako bi ga civilna zaštita mogla prekontrolirati. Također, dodao je i da je jedan konvoj pomoći otišao u Ukrajinu, a drugi u Moldaviju.
Beroš podsjetio na opasnost samoinicijativnog uzimanja joda i objasnio nekoliko važnih stvari
Beroš je podsjetio i da je Ministarstvo uputilo apel građanima vezano uz povećanu potražnju za jodom, kalijevim jodidom i sličnim proizvodima te opetovao da ''građani ni u kojem slučaju samoinicijativno ne uzimaju tablete kalijeva jodida i slične pripravke joda s obzirom na to da mogu potencijalno ozbiljno narušiti vlastito zdravlje".
To je jako opasno, upozorio je Beroš: ''Visoke su to doze koje mogu imati niz različitih nuspojava''. Objasnio je da čak ''ni liječnici u ovom trenutku nisu ti koji ordiniraju upotrebu joda jer moramo za to znati meteorološke podatke, jačinu radijacije i slično. Postoje službe u Hrvatskoj koje brinu o tim parametrima, s njima su pokrenuti razgovori i oni prate podatke. Jedino u suradnji s njima bit će moguće distribuirati jod, a ni u tom slučaju ljudi neće morati sami kupiti jod nego će on biti distribuiran kroz Ravnateljstvo civilne zaštite''.
Ruska invazija donosi izbjeglički val od nekoliko milijuna ljudi
Iz Ukrajine je na teritorij Europske unije (EU) dosad ušlo više od milijun ljudi, a očekuje se da će taj broj i dalje rasti s obzirom na napade ruske vojske na gradove.
Ujedinjeni narodi (UN) očekuju da će invazija izazvati egzodus i do 10 milijuna ljudi, a od tog broja procjenjuje se da bi oko četiri milijuna ljudi moglo izbjeći u susjedne države.
''Ima ljudi koji su sami otišli na ukrajinsku granicu i doveli poznate ili nepoznate Ukrajince u svoj dom. Ovo nije solidarnost samo između država članica nego i između europskih građana i to je nešto što moramo cijeniti'', kazao je dan ranije potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nakon sastanka ministara unutarnjih poslova država članica EU-a. Božinović je danas u Mađarskoj kako bi vidio kako se može ubrzati transfer ljudi.
Na tom je sastanku jednoglasno podržalno aktiviranje direktive o privremenoj zaštiti ukrajinskih izbjeglica na teritoriju EU-a. Direktiva je to koja postoji od 2001. godine, ali nikada do sada nije korištena, a omogućava da se izbjeglicama iz neke ratom pogođene zemlje izdaju dozvole za boravak, pravo na rad, socijalnu i zdravstvenu zaštitu i obrazovanje, a da ne moraju podnositi zahtjev za azil.
Valja podsjetiti da je pri Ministarstvu zdravstva osnovana ekspertna radna skupina za pružanje zdravstvene zaštite izbjeglom stanovništvu Ukrajine te je izdana uputa svim zdravstvenim ustanovama o pružanju potrebne skrbi. Na području prihvatnih centara domovi zdravlja dužni su osigurati posebnu ambulantu i liječnički tim, a u skrb su uključeni zavodi za hitnu medicinu i zavodi za javno zdravstvo.
Prema ranije spomenutoj direktivi, svi državljani Ukrajine i osobe koje su se nastanile u Ukrajini, kao i članovi njihovih obitelji prognanih imat će pravo na zaštitu u cijeloj Europskoj uniji.
Osobe koje nemaju ukrajinsko državljanstvo, osobe bez državljanstva koje legalno borave u Ukrajini, a ne mogu se vratiti u države podrijetla, kao što su tražitelji azila i oni koji su dobili međunarodnu zaštitu te članovi njihovih obitelji također će moći dobiti zaštitu u Europskoj uniji. Oni koji legalno borave u Ukrajini, a mogu se vratiti u svoje zemlje, neće moći dobiti zaštitu u EU prema ovoj direktivi.
Privremena zaštita se odobrava najprije na godinu dana, a onda se može produžavati svakih šest mjeseci do najviše tri godine.
Više o ratu u Ukrajini iz minute u minutu čitajte >> OVDJE.