'To je isto kao kad imate neodređen broj majmuna koje slučajnim odabirom stavite kod pisaćih strojeva da pišu neodređeno vrijeme. Stopostotni su izgledi da će barem jedan napisati Hamleta', pojasnio je Eric Rabkin, profesor na Sveučilištu u Michiganu.
Pročitajte i ovo
iPad
Prvo zapanjujuće predviđanje je iz 1968. godine, kada je Arthur C. Clarke spomenuo 'newspad', nešto slično današnjem iPadu. U svojoj knjizi '2001.: Odiseja u svemiru' napisao je: 'Kada se umorio od službenih izvješća i memoranduma, uključio bi svoj mali newspad u brodski sustav informacija i poskenirao posljednje informacije sa zemlje. Brzo je pregledao naslove i označio one koji su ga zainteresirali.'
Tenk
Iako su prvi tenkovi u borbi pojavili 1916. godine, H.G. Wells ih je zamislio već 1903. godine. U svojoj knjizi 'Zemlja oklopnjača' je napisao: 'Ratni izvjestitelj je stigao u bitku i upitao: 'Što to ruši naše ljude?'. 'Crno', odgovorio je umjetnik, ' i kao utvrda'. Napravio je usporedbu u svojoj glavi: 'Nešto između velike blokovske kuće i ogromnog tanjura kao poklopca' i svi su bježali pred njim.
Virtualne igre
Arthur Clarke zaslužan je za još jedno predviđanje. Već 1956. godine on je govorio o virtualnim igrama. Prva video igrica napravljena je dvije godine kasnije, tako da ga to nije moglo potaknuti. U knjizi 'Grad i zvijezde' piše: 'Kada si ušao u sagu, nisi bio sami pasivni promatrač. Bio si aktivan i posjedovao slobodnu volju. Događaji i scene, koji su bili samo sirov materijal tvojih pustolovina pripremljenih od strane zaboravljenih umjetnika, bili su dovoljno fleksibilni za različite varijacije. U te fantomske svjetove mogao si ući s prijateljima, tražeći uzbuđenja koja nisu postojala u stvarnosti.'
Atomska bomba
Za popularizaciju pojma atomske bombe zaslužan je H.G. Wells i to 1914. godine. U 'Oslobođenom svijetu' piše o problemu, kojeg su primijetili znanstvenici Ramsay, Rutherford i Soddy početkom dvadesetog stoljeća. Radi se o problemu induciranja radioaktivnosti kod težih elemenata tako da se zadrži unutarnja energija atoma, što je riješeno intuicijom i srećom Holsteina 1933. godine. Od te prve detekcije radioaktivnosti do prve primjene u ljudske svrhe prošla je četvrtina stoljeća. Dvadeset godina kasnije pomoću te atomske dezintegracije došlo je velike eksplozije.
'Cubicle'
Odjeljenja poput kocki, koje koriste mnogi poslodavci za odvajanje djelatnika, zamišljena su kasnih 1960.-ih godina. E.M. Forester u 'Stroj je stao' piše: 'Zamislite, ako možete, malu sobu nalik ćeliji pčele. Ne osvjetljava je prozor niti lampa, ali je ipak ispunjena sa laganim osvjetljenjem. Nema ventilacije, a ipak ima svježeg zraka. U centru je stolica, sa strane stol za čitanje i to je sav namještaj. U stolici sjedi žena lica bijelog lica. Njoj ta soba pripada.'
'Ušne' slušalice
Svatko danas koristi male 'ušne' slušalice kako bi slušao glazbu s mp3-a ili mobitela. Počele su se širiti nakon što ih je Apple razvio u sklopu prve generacije iPoda 2001. godine. No, već 1950. godine predvidio ih je Ray Bradbury u 'Fahrenheit 451'. 'A u njezinom uhu male školjkice, kroz koje je ulazio elektronski zvuk oceana, glazbe i razgovora.'
Video razgovor
Mnogi danas ne bi mogli zamisliti život bez video razgovora preko Skype-a. No on postoji tek od 2003. godine, a ideja o video chatu osvanula je davne 1911. godine. U knjizi 'Ralph 124C 41+' Hugo Gernsback piše: 'Kada je stupio do 'telephota' na svom zidu, pritisnuo je nekoliko gumbića. Za nekoliko minuta osvijetlio se ekran otkrivajući lice muškarca u 30-im godinama, lijepo obrijanog. Ugodno ali ozbiljno lice. Čim je prepoznao lice, Ralp se nasmijao i pozdravio svog prijatelja Edwarda. 'Htio sam te pitati hoćeš li sutra doći u laboratorij. Htio sam ti nešto pokazati. Pogledaj.''
Vrata na automatsko otvaranje
Vrata na automatsko otvaranje normalna su pojava današnjice. Izumljena su 1960. godine, no Wells je o njima govorio već 1899. godine. U svojoj knjizi 'When the Sleeper wakes' napisao je: 'Umjesto da prođu kroz prolaz, otišli su prema čvrstom zidu stana. A onda se dogodilo nešto čudno. U trenutku se druga traka tog navodno čvrstog zida smotala, propustila dva muškarca i ponovno se spustila.'
Pokretne stepenice
Prve pokretne stepenice u obliku stroja patentirane su već 1892. godine, a kao stepenice kojima se služe ljudi predstavljene su godinu dana kasnije na izložbi. A 1940. godine o njima piše i Robert Heinlin: 'Spustili su se električnim stubama i izašli na pločnik, koji je izgledao kao trake. Prolazili su kroz gomilu s jedne na drugu traku.'
Podmornica
Iako svi smatraju da je Jules Verne predvidio podmornicu, mnogi tvrde da ju je zamislio u samo prihvatljivijoj formi, piše Mashable. Naime, Rabkin kaže da je Verne svoj Nautilus bazirao na vojnoj podmornici korištenoj pet godina ranije. U '20 milja pod morem' Verne piše 'Već neko vrijeme brodovi susreću 'ogromne stvari', duge objekte, osovinastog oblika, ponekad fosforoscentne, beskrajno veće i pokretnije od kitova.'
Radar
Guglielmo Marconi je izradio uređaj koji može detektirati udaljene objekte po signalima 1933. godine, no radar je Hugo Gernsback predvidio 1911. godine. U svojoj knjizi piše: 'Pulsirajući, polariziran eterski val ako je usmjeren prema metalnom objektu može biti reflektiran na isti način kao svjetlo sa jasne površine. Ti valovi bi se slali preko velikog područja. Prije ili kasnije mali dijelovi valova pogodili bi metalno tijelo, a onda bi se te zrake ponovno reflektirale natrag prema aparaturi koja ih je poslala. Tako vraćene zabilježio bi ih Actinoscope, koji bilježi samo reflektirane, a ne i usmjerene valove.'
