Korupcija, spora birokracija, nepostojanje plana za investitore, ali i porezna politika glavni su problemi s kojima se suočava svaki potencijalni ulagač u Hrvatsku. Odgovorna je država, ali i lokalne vlasti čiji pristup često na prvu odbije ulagače.
Pročitajte i ovo
Za talijanskog proizvođača donjeg rublja Hrvatska je bila logičan izbor. Posluje na području varaždinske županije od '95. Nije bilo lako početi, ni širiti se godinama.
'Radi se o vrlo banalnim stvarima na koje se vrlo često troši puno vremeno' , kaže Dubravko Hoić, član uprave Calzedonia za jugoistočnu Europu.
Pred investitorom su čak 254 neporezna nameta poput spomeničke rente, komunalnih naknada, voda i šuma. Traži se nebrojeno suglasnosti, potvrda i dozvola na lokalnoj razini. U Osječko-baranjskoj županiji tvrde da su spremni sve napraviti za investitora.
'Investitorima moramo ponuditi bolje uvjete nego u zemljama u okruženju'
Martin Marolin iz agencije za razvoj Osječko-baranjske županije kaže kako od njih investitori traže savjete. 'Ako želimo privući investitora, moramo mu ponuditi bolje uvjete nego u zemljama okruženja. Ako to napravimo, neće biti problema', tvrdi Marolin.
U susjednim zemljama također nije lako, ali se barijere, tvrde svi, prevladavaju brže. 'Nisu uvijek u pitanju korupcija, često se radi o neznanju, nespremnosti za preuzimanje odgovornosti, a često puta i o najbanalnijem – neradu', poručuje Hoić.
Za bijeg investitora domaćih i stranih krivi su, čini se, svi, od državne do lokalnih vlasti. Hrvatskoj ne nedostaju planovi za poticanje investicija. Nažalost, svaki elaborat, pa i oni najbolji padaju u vodu, jer se investitori zabijaju u zid birokracije. Dnevnik Nove TV nastavit će propitivati zašto i do kada.
