Umjesto da se vrte oko galaktičkog središta, hiperbrze zvijezde se od njega udaljavaju vrlo velikom brzinom i potpomognute moćnom crnom rupom u središtu Mliječne staze, koja ih stavlja na put koji vodi izvan naše galaksije, u prazan svemirski prostor.
Pročitajte i ovo
Hiperbrze zvijezde su prava rjetkost, a astronomi su dosad otkrili njih tek 20, s tim da je najnovija otkrivena proteklog tjedna. Te zvijezde mogu nam dati informacije o dva zanimljiva kuta naše galaksije, napučenom središtu galaksije i tamnim vanjskim dijelovima iste, prenosi Yahoo News.
Zahvaljujući njihovim putanjama i porijeklu, te zvijezde mogu otkriti mnogo o središnjoj crnoj rupi Mliječne staze, ali isto tako mogu puno toga reći o misterioznoj tamnoj materiji koja okružuje svijetle dijelove galaksije.
Najnovija otkrivena hiperbza zvijezda nazvana je LAMOST-HVS1. Ne baš lako pamtljivo, ali tipično za novootkrivena svemirska tijela. Dakle zvijezda je dobila ime po opservatoriju Large-sky Area Multi-Object fiber Spectroscopic Telescope (LAMOST), koji je smješten pored Pekinga u kini, a drugi dio imena HVS1 znači "hypervelocity star" (HVS), gdje brojka 1 znači da je ujedno i prva te vrste koju je otkrio upravo navedeni opservatorij.
LAMOST-HVS1 se trenutno nalazi na 42.000 svjetlosnih godina od Zemlje (pomnožite to s 9 bilijuna kilometara i shvatit ćete koliko je to daleko/blizu) te se kreće brzinom od 477 kilometara u sekundi, odnosno oko 1,7 milijuna km/h od galaktičkog središta.
Ta činjenica čini LAMOST-HVS1 dosad nabližom otkrivenom hiperbrzom zvijezdom. Istovremeno, ona je i druga najsvjetlija otkrivena hiperbrza zvijezda, no da bi je vidjeli na nebu, i dalje je potreban velik teleskop. Čak šest puta je svjetlija od Plutona, ali je i dalje kudikamo prigušenija od bilo koje vidljive zvijezde na noćnom nebu.
Prema izračunu astronoma, iz naše galaksije svakih 100.000 godina jedna zvijezda biva izbačena. LAMOST-HVS1 ima masu otprilike 9 naših Sunca što znači i da je vrlo svijetla. Kreće se dovoljno brzo da izleti iz naše galaksije, ali to nije primarni interes astronoma za nju.
Kako se ona kreće sve dalje od jarko osvjetljenih dijelova Mlijene staze prema nimbusu koji je okružuje, astronomi će tu zvijezdu iskoristiti kao svojevrsnu sondu u nepoznatom dijelu svemira.
Nimbus oko galaksije je ogromno područje ugrubo sferičnog oblika i ispunjeno s malim brojem zvijezda, ali zato prepuno tamne materije. Ulaskom u nimbus, hiperbrze zvijezde većinom padaju pod utjecaj gravitacijske sile tamne materije. Njihovo kretanje kroz taj mračni kutak svemira moglo bi pružiti konkretnije podatke o obliku nimbusa te njegovom dosegu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
