WikiLeaksovi dokumenti vani: 'Saudijci tražili od SAD-a napad na Iran'

Dio povjerljivih dokumenata, čiju je objavu najavio osnivač internetske stranice WikiLeaks, Julian Assange, prenijeli su New York Times, The Guardian i još tri europske novine, odnosno portala. Detalje iz dokumenata objavili su navedeni listovi, no na samoj stranici WikiLeaksa nisu se pojavili jer je stranica pod hakerskim napadom, piše CCN. O tome su iz WikiLeaksa navodno sami na Twitter profilu izvijestili te najavili da će im u objavi pomoći navedeni mediji.

tri vijesti o kojima se priča Šok u Crnoj Gori Mještani više ne izlaze iz kuća, plaše se da ga ne sretnu, svi su prestravljeni: "Dogodilo se u rano jutro, svi smo u strahu" vojno osposobljavanje Poznato kada bi mogli početi stizati pozivi za vojni rok: Najavljena i novost koja se mnogima neće svidjeti NATO na meti? Procurile analize njemačkih obavještajaca, upozoravaju na katastrofu: "Rusija se priprema za veliki rat"

WikiLeaks je, kako piše CNN, pod DDOS (a distributed denial of service) napadom, što je poznata i uobičajena hakerska metoda rušenja stranica tako što programiranjem velikog broja ulaza na internetsku stranicu dolazi do preopterećenja servera te oni 'padaju'.

Radi se o, kako pišu strani mediji, oko 250 tisuća tajnih diplomatskih prepiski poslanih iz američkih veleposlanstava i State Departmenta iz kojih se može zaključiti koja pitanja izazivaju zabrinutost i čine vanjskopolitičke prioritete SAD-a.

>> Prizivni sud u Švedskoj potvrdio uhidbeni nalog za Assangea

>> SAD od WikiLeaksa traži da ne objavi nove dokumente

BBC piše da u dokumentima, između ostalog, stoji i da je Saudijska Arabija požurivala i nagovarala SAD da napadnu Iran i tako prekinu njihov nuklearni program.

'Brzojavi koje je pribavio WikiLeaks osvijetlili tajne diplomatske kanale', naslov je članka u The New York Timesu, koji ističe da 'četvrt milijuna povjerljivih diplomatskih brzojava daje uvid bez presedana u pogađanja koja se odvijaju u veleposlanstvima diljem svijeta, okrutno iskrena stajališta o stranim čelnicima, i otvorene procjene nuklearnih i terorističkih prijetnji'.

'Duboka sjena terorizma'

Nikada u povijesti jedna svjetska velesila nije izgubila nadzor nad tolikom količinom svojih tajnih dokumenata Der Spiegel NY Times ocjenjuje kako prepiska pokazuje da gotovo desetljeće nakon terorističkih napada 11. rujna 2001., 'duboka sjena terorizma i dalje dominira u odnosima SAD-a sa svijetom'. Dokumenti govore o naporima Obamine administracije da zaustavi nuklearni program Irana i mogući udar Izraela na Iran, da nađe pouzdanog partnera u Pakistanu za borbu s Al Qaidom, kako se nosi s rastom Kine i povlačenjem Rusije od demokracije.

List citira i brojne dokumente, primjerice, spominje kako su američki diplomati u pritisku na strane zemlje da prihvate dio zatočenika iz Guantanama činili sve kako bi ishodili dogovor. 'Sloveniji je rečeno da uzme zatočenike ako želi sastanak s predsjednikom Barackom Obamom, dok su Kiribatiju nuđeni milijuni dolara da primi kineske zatočenike (Ujgure)', navodi list.

Slovenija do danas nije prihvatila zatočenike iz Guantanama, iako je to navodno trebala biti cijena pozivnice za posjet premijera Boruta Pahora Bijeloj kući. NY Times u svom opširnom napisu ne spominje ni jedan dokument koji je vezan uz diplomatsku prepisku iz Hrvatske, dok Der Spiegel donosi svojevrsnu kartu objavljenih dokumenata, koja potvrđuje da postoje i oni koji su vezani uz Hrvatsku, ali list se ne spominje njihov sadržaj.

'Veliki udarac za SAD'

Der Spiegel ističe kako 251,000 dokumenata State Departmenta, od kojih su mnogi tajna izvješća veleposlanstava diljem svijeta, 'pokazuje kako SAD nastoji sačuvati svoj utjecaj u svijetu', ocjenjujući da se radi o velikom udarcu za vanjsku politiku SAD-a. Nikada u povijesti jedna svjetska velesila nije izgubila nadzor nad tolikom količinom svojih tajnih dokumenata, ističe njemački tjednik.

NY Times navodi kako među 251,287 dokumenata koje je dobio na uvid od WikiLeaksa, mnogi nisu povjerljivi, a ni jedan nije označen sa 'strogo povjerljivo'. Oko 11,000 dokumenata nosi oznaku 'povjerljivo', a 9,000 oznaku 'noforn', što znači da je materijal preosjetljiv za davanja na uvid stranim vladama. Oko 4,000 dokumenata nosi obje oznake - 'povjerljivo' i 'noforn'. (T.Š./Hina)