Već ono što se dogodilo u prošloj novogodišnjoj noći na glavnom željezničkom kolodvoru u Kölnu u dobroj je mjeri obilježilo godinu na izmaku. Nekoliko stotina muškaraca seksualno je zlostavljalo i pljačkalo prolaznice, a nakon nekoliko dana se otkrilo da je većina počinitelja arapskog porijekla, najvećim dijelom izbjeglice koje su tijekom 2015. stigle u Njemačku.
Pročitajte i ovo
Izbjeglički val iz 2015. tako je postao događaj koji je 'kumovao' svim važnijim političkim događajima i obratima u ovoj godini. To je postalo jasno već u ožujku kada je na lokalnim izborima u tri savezne pokrajine desno-populistička stranka Alternativa za Njemačku (AfD) doživjela senzacionalne uspjehe i ponajprije 'otela' birače upravo CDU/CSU-u.
Serija neuspjeha vodećih etabliranih narodnih stranaka, Unije CDU/CSU i Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), nastavila se i na lokalnim izborima u saveznoj pokrajini Mecklenburg-Zapadno Pomorje te u Berlinu. AfD je postao politička snaga koju se više ne može i ne smije ignorirati i u čiji ulazak u Bundestag na izborima 2017. više nitko ne dvoji.
Takav uspon populističke Alternative za Njemačku najviše pogađa Angelu Merkel i njezine demokršćane, ali posebno izaziva paniku u bavarskom CSU-u.
CSU zna zašto je njezina politička legenda Franz Josef Strauss još osamdesetih godina prošlog stoljeća ustvrdio kako "desno od CSU-u ne smije postojati stranka s demokratskim legitimitetom", smatrajući to velikom opasnošću za demokršćane u Njemačkoj.
Sada se takva stranka pojavila i na valu kritika blagonaklone kancelarkine politike prema izbjeglicama u nekim dijelovima Njemačke uživa potporu i preko 20 posto birača, a svaki novi događaj poput napada na berlinski božićni sajam 19. prosinca, predstavlja vodu na mlin AfD-a.
Zato bavarski CSU od samog početka izbjegličkog vala 'puše za vrat' Angeli Merkel i traži da odustane od svoje izbjegličke politike. Snažan pritisak na kancelarku s moćnog bavarskog krila niti u 2017. zasigurno neće izostati.
Drugi dio njemačke stvarnosti je odlično ekonomsko stanje. U usporedbi s političkim događajima poztivne vijesti iz gospodarstva djeluju kao da su iz nekog paralelnog svemira. Njemačka gospodarska lokomotiva i dalje vuče nesmiljenom snagom. Rekordne statistike, koje iz mjeseca u mjesec ukazuju na rekordno niske stope nezaposlenosti, otvaraju prostor za iznimno snažnu radnu imigraciju, koja je najveća u posljednjih nekoliko desetljeća.
No, i u tom području neizbježno se otvara pitanje izbjeglica, jer čak ni ovako zdravo i radne snage željno njemačko tržište rada nije u stanju apsorbirati stotine tisuća slabo ili nedostatno obrazovanih useljenika. Još je na kraju 2015. socijaldemokratska ministrica rada Andrea Nahles trezveno ukazala na to da toliko spominjani i u medijima eksploatirani primjer "liječnika iz Sirije", kao model novovjekog izbjeglice, u stvarnosti ne postoji.
Posljednje statistike govore o broju od oko 400.000 nezaposlenih izbjeglica. Njihov broj bi mogao drastično porasti u sljedećoj godini, kada većina njih bude izišla iz raznih socijalnih i integracijskih programa koji, kako ukazuju njemačke industrijske komore, pridošlice iz Afganistana, Sirije ili Iraka, prije svega zbog nepoznavanja jezika, neće dostatno pripremiti za zahtjevno njemačko tržište rada.
Porast stope nezaposlenosti, i to zahvaljujući izbjeglicama, posljednje je što kancelarka Angela Merkel treba u izbornoj godini.
A u Njemačkoj je na pomolu "izborna supergodina", kako to vole nazivati njemački mediji. Prije izbora za Bundestag u rujnu odražavaju se lokalni izbori u tri savezne pokrajine, od kojih su svakako najznačajniji oni za parlament najmnogoljudnije njemačke savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije u svibnju.
Doduše, malo tko dvoji oko toga da će Unija CDU/CSU na saveznim izborima izići kao najjači politički čimbenik. No pitanje je koliko će Unija zbog kancelarkine izbjegličke politike izgubiti birača koji će prijeći AfD-u. S obzirom na činjenicu da od gubitka birača koji prelaze populistima pati i SPD, upitne su političke konstelacije koje će nastati nakon izlaska na birališta u rujnu.
Kancelarsku karijeru Angele Merkel mogao bi okončati i lijevi savez socijaldemokrata, zelenih i stranke Ljevice. No ovakav politički brak je, prije svega zbog populističkih izleta u desničarske vode nekih čelnika Ljevice poput Sahre Wagenknecht, malo vjerojatan.
Rezultati njemačkih izbora ovisit će i o uspjehu populista u susjedstvu, Nizozemskoj i Francuskoj, gdje su sljedeće godina na programu također važni izbori.
Godina 2017. će tako i dalje biti u znaku događaja iz 2015. i kao posljedica globalnih zbivanja, poput rata u Siriji, na koje Njemačka kao i Europske unija, nemaju previše utjecaja. (Hina)
-
Kratko i jasnoHrvatska nije sama! Ovako je njemački izbornik reagirao na skandal uoči polufinala
-
PročitajteNastavlja se sukob EHF-a i Hrvatske: Žestokim priopćenjem odgovorili su Sigurdssonu!
-
NEOBJAŠNJIVA SMRTTragičan lov: Trojica muškaraca pronađena na samo nekoliko metara udaljenosti, policajce je dočekala strašna scena
