Rasprava o povećanom priljevu izbjeglica u Njemačku ne jenjava - njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier se izjasnio za ubrzano vraćanje u zemlje porijekla izbjeglica s Balkana kojima je odbijen zahtjev za pružanjem političkog azila, a istodobno je kancelarka Angela Merkel izrazila potrebu za jedinstvenom izbjegličkom politikom na razini Europske unije.
Pročitajte i ovo
Usred žestoke rasprave
Bivša njemačka kancelarka uoči izbora podržala kontroverzan potez: Objašnjenje se krije u memoarima
Retorika je jedno, realizacija drugo
Trump obećao masovnu deportaciju, je li to moguće? "Bila bi to noćna mora"
"Nalazimo se pred ogromnim izazovima kad je u pitanju politika prema izbjeglicama", rekla je Angela Merkel (CDU) u razgovoru za javni servis ZDF. Ona je istakla potrebu jasnog diferenciranja odnosa prema izbjeglicama koje u Njemačku dolaze zbog gospodarskih razloga od onih koji ovdje traže utočište od progona i sukoba.
"Njemačka ne može svakom tko pomisli kako je ovdje gospodarska situacija bolja pružiti azil. U protivnom nećemo biti u stanju pružiti adekvatnu zaštitu onima koji kod nas traže zaštitu", rekla je Merkel.
Njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier se založio za brže protjerivanje izbjeglica s Balkana i za ubrzavanje postupka provjere zahtjeva za azilom osoba koje dolaze iz balkanskih zemalja.
"Postupak mora biti ubrzan i nakon njegova okončanja mora uslijediti protjerivanje", rekao je Steinmeier u razgovoru za dnevnik Bild.
Steinmeier, koji je dosad kao i njegova Socijaldemokratska stranka Njemačke relativno suzdražano reagirao na povećani broj izbjeglica sa zapadanog Balkana, založio se i za to da se, nakon Srbije i Bosni i Hercegovine i ostale zemlje zapadnog Balkana poput Albanije, Kosova i Makedonije proglase sigurnima što bi moglo ubrzati odbijanje zahtjeva za azilom podnositelja koji dolaze iz ovih zemalja.
Njemački ministar: 'Moram pripremiti javnost, očekuje se daleko više od 400.000 azilanata'
Od početka godine posebice je zabilježen povećani broj podnositelja zahtjeva za azilom s Kosova i iz Albanije.
Veliku pozornost medija je proteklog vikenda izazvao prijedlog njemačkog ministra unutarnjih poslova Thomasa de Maizierea da se izbjeglicama s Balkana uskrati novčana potpora nakon dolaska u Njemačku. Umjesto toga bi, kako je objasnio de Maiziere, izbjeglice primale hranu, odjeću ili namjenske bonove.
De Maizirev prijedlog je pozdravio i direketor Saveznog ureda za migracije Manfred Schmidt.
"Kad su u pitanju izbjeglice s Balkana moramo konzekventno primjenjivati princip materijalne umjesto novčane pomoći", rekao je Schmidt za "Frankfurter Allgemeine Zeitung". Schmidt i de Maiziere su dobili podršku Saveza njemačkih gradova na kojima leži i najveći teret materijalne skrbi izbjeglica.
"Treba preispitati nudi li sadašnji princip dodjele novca previše poticaja za dolazak u Njemačku", priopćio je Savez.
Izbjeglice odmah nakon podnošenja zahtjeva za azilom, osim smještaja, dobivaju prosječno oko 150 eura tzv. džeparca. Mnogi smatraju da je upravo ovaj novac poticaj mnogim siromašnim i mnogobrojnim obiteljima s Balkana za dolazak u Njemačku.
Do kraja godine Njemačka očekuje rekordni broj izbjeglica, preko 600.000. Gotovo polovina izbjeglica dolazi iz zemalja zapadnog Balkana koji, u pravilu, nemaju izgleda za stjecanje prava na politički azil jer su zemlje njihovog porijekla okarakterizirane kao sigurne zemlje. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook